Topic: Odgovor porezne o cryptu (Read 845 times)

Jedno novo mišljenje porezne o kriptu, zapravo odgovor nekoj udruzi računovođa od 06.09.2021.
Nema tu ništa baš novo u odnosu na njihovo službeno mišljenje od prije 3 godine, ali ipak ima zanimljivih detalja.
izdvojio bih za one kojima se ne da čitati
- staking se tretira isto kao rudarenje, to znači drugi dohodak
- "airdrop" i "hard fork" čini se da nema poreza na drugi dohodak, a porez na dohodak od kapitala isto kao i za na drugi način stečeni kripto s tim da se nabavna vrijednost može uzeti 0 u slučaju da se stvarna vrijednost ne može dokazati 
- joppd se predaje i za neoporezivi primitak, šifra neoporezivog primitka 2

https://solventa.hr/kripto-novo-misljenje-pu/

Možda netko iz njihove informatičke službe ali i to je upitno
Zapravo su ti ljudi na šalterima navikli raditi sa određenom vrstom papira poput potvrda o isplati plaće registriranih firmi ili potvrda zg burze i sl. a onda im mi dođemo sa nekim ispisom transakcija u Excelu koji izgleda kao da se neko dijete od 5 godina "igralo upisivanjem brojki na kompu" i onda oni kao iz toga trebaju sve shvatiti i povezati 😀
I njima je jasno da je takve dokumente lako "nastimati" po potrebi a nema kontakta firme da provjere kao što to mogu kod uobičajenih potvrda.
Da li je itko od njih čuo za Blockchain explore i da se sve transakcije po svim walletima mogu jednostavno pratiti to je pravo pitanje  
Vrijeme im je da se "moderniziraju" i budu u toku s vremenom 😀

Hahaha! Da, na trenutak sam zaboravio u kakvoj državi živimo.

Sigurno je da ljudi koji rade na šalterima neće shvatiti, ali valjda ima netko tamo 'gore' tko se razumije malo bolje. Kako inače dokazati način stjecanja i posjed kripta dulje od dvije godine?

Stvarno misliš da bi netko od ljudi koji rade na šalterima Porezne uprave prihvatili potpisanu crypto adresu kao neku vrstu dokaza? Zapravo, stvarno misliš da bi netko tamo shvatio o čemu pričaš kad bi rekao "OK, potpisat ću adresu walleta što će dokazati da se radi o mom walletu"?

Pa, to bi trebalo biti jednostavno budući da blockchain sve pamti a ti možeš potpisati adresu na koju ti je crypto prebačen i tako dokazati da je u tvojem vlasništvu. Osim toga, ako si kupovao na mjenjačnicama onda bi trebao imati i dokaz o fiat transakciji od banke ili kreditne kartice. Doduše, ne znam je li to ono što porezna traži...

Nije problem platiti porez, nego kak dokazati od kud crypto od prije 4-5-6 godina dok se kupovalo na ruke ili na nekim burzama koje su propale? Takoder u to vrijeme sam htio prijaviti donacije koje su iznosile sicu, rekli su da nek ne brinem za to, sad se radi o milijunskoj cifri i sigurno nemaju isto misljenje. 🤷

ne treba se cuditi tome da poreska zeli da uzme novac od svake zarade, to je potpuno normalno

evo, poreska na Filipinima je igranje Axie Infinity za zaradu u SLP proglasila poslom, i odlucila da oporezuje zaradu od toga, nije ni cudno kad se procenjuje da skoro 500k Filipinaca zaradjuje od igrice, a u pojedinim gradovima je SLP legalno sredstvo placanja u marketima
https://cointelegraph.com/news/philippines-regulator-tells-axie-infinity-players-they-must-pay-tax-on-income-from-game

@Daniel91, ja se ne cudim da se porezna tako odredila prema onima koji nesto zaradjuju kroz signature/bounty kampanje, jer istina je da nas ima jako malo i da njima taj koncept vjerovatno nije niti poznat, ili im je to jednostavno puno lakse strpati u kos sa porezom na drugi dohodak. Problem je sto nitko normalan nece svaki tjedan ici u poreznu prijavljivati tako nesto, a to je jedino zakonito rijesenje ako se netko hoce drzati njihovih smjernica.

Ako nista drugo trebali bi omoguciti da se taj porez placa jednom godisnje i to za iznose vece od recimo 15 000, sto je ionako dozvoljen limit koji netko moze dobiti ako proda kripto valutu u fizickoj mjenjacnici. Kada je u pitanju zarada od kriptovaluta, bilo bi logicno da se ona uopce ne oporezuje ako prodje 2 godine, a da se ista nije zamjenila u fiat - jer investicija vremena (kroz signature/bounty kampanje) i investicija novca kao ulaganje u crypto mogle bi se tretirati jednako.

Stvar je zapravo u slijedećem:
Porezna si je ''pojednostavila'' stvar sa cryptom i primjenjuje ista pravila za trgovanje cryptom kao što radi i za trgovanje dionicama na klasičnim burzama što je za nas zapravo dosta dobra i prihvatljiva opcija.
Ako trgujete i držite sredstva duže od 2 godine oslobođeni ste poreza a za kraći rok od 2 godine, porez i prirez dođu zajedno do max. 12% što je također prihvatljivo.
Ako se radi o manjim iznosima, možete i to izbjeći i podići novce anonimno u crypto mjenjačnicama, btc bankomatima...
Jedino je problematično voditi preciznu FIFO evidenciju ali valjda će se i to uskoro riješiti.
Ono što je zapravo pravi problem je tzv. ''zarađivanje'' btc i altcoina kroz razne signature kampanje, projekte prevođenja i druge plaćene crypto usluge.
U pojašnjenjima koje mi je porezna poslala, 95 % teksta se odnosi na trgovanje a možda 5 % ili 2 rečenice na porez koji se plaća na tzv. zaradu od crypta, kao da je to nešto sporedno, i rijetko, što nitko nema.
Dakle, porezna je stavila u isti koš zaradu crypto zaradu i zaradu koji ljudi ostvaruju kroz razne vrste poslovnih ugovora, od domaćih i stranih firmi, sa poznatim isplatiteljem, OIB, sjedištem firmi a još vam obično računovodstva tih firmi riješe i porez a isplata je obično jednom mjesečno.
S druge strane, ljudi koji zarađuju recimo na signature kampanjama ovdje, primaju zaradu obično jednom tjedno od neke anonimne fizičke osobe, bez OIB-a i sjedišta firme, nema ni nikakvog potpisanog ugovora o radu, transakcije su anonimne, cijena coina se stalno mijenja, a po mišljenju porezne u roku 8 ili 15 dana od svake isplate bilo kojeg tokena trebali bi ''trčati'' u poreznu i prijavljivati i plaćati porez na dohodak.
To je potpuno neživotno, besmisleno i jako teško provedivo i praktički porezna s ovakvim tumačenjem baš ''zagorčava'' život ljudima i također  gubi porezni prihod jer će se malo tko odlučiti na prijavu i plaćanje poreza na ovakav način.
Ljudi će si jednostavno podići novce anonimno na btc bankomatima i u mjenjačnicama i zaobići poreznu u ''širokom luku''.
Ovo je klasičan primjer kako država besmislenim i neživotnim pravilima tjera ljude u porezni prekršaj a istovremeno dobiva manje novca od poreza.
Za iznajmljivače na moru su pojednostavili stvar kroz tzv. ''paušal'' a ovdje ih nije briga jer računaju da se radi o malom broju ljudi.

Ma sve ovisi o kojem iznosu se radi, dokle god pricamo o iznosu do 100k kuna, nije nikakav problem to rjesiti putem mjenjacnica ili u zivo prodati nekome. Kada pocnemo pricati o vecoj lovi mislim da je bolje platiti porez i ko gospodin si staviti na tekuci i onda komotno kupiti kucu/jahtu/auto bez straha da te netko pita od kuda ti.

Priznajem da sam krivo pretpostavio, inace nisam nikada placao porez na crypto, a na sve drugo nisam previse obracao pozornost. U tome slucaju prirez tu onda ne igra bas veliku ulogu, osim ako bi se radilo o vecim iznosima od recimo 100 000 kuna kapitalne dobiti li vise.


Na njihovim stranicama je informacija da imaju 9 lokacija u ZG, a sada sa obzirom na udaljenost i promet pitanje je li moguce obici ih sve u jednom danu, ali 3-4 ne bi trebao biti preveliki problem.

Tako je. Prirez se obračunava na iznos poreza a ne na glavnicu. Inače, grad Zagreb ima jedinstvenu stopu prireza od 18%, svi ostali gradovi i općine imaju niže stope prireza.

• Općina do 10%
• Grad ispod 30.000 stanovnika do 12%
• Grad iznad 30.000 stanovnika do 15%

Postoje i općine sa stopom od 0%, odnosno bez prireza, jer se financiraju iz drugih prihoda.

Znam iz iskustva da u praksi to zna ipak biti malo drugačije.
Recimo, u mjenjačnici ti kažu, evo sad smo već imali par ljudi koji su nam dizali do limita od 15 000 kn, molim vas dignite malo manje, 14 000...
Zapravo, u svim crypto mjenjačnicama se jako ''boje'' kontrola regulatora i pokušavaju izbjeći situaciju da imaju više transakcija na ''rubu'' tj. 14 999 ili slično pa ponekad mole mušterije da ipak smanje traženi iznos podizanja bez dokumenata.
Najveći im je strah da im taj limit od 15 000 kn smanje ako zaključe da je previše takvih transakcija ''na rubu''.
Recimo, s obzirom da npr. InKapital mjenjačnice imaju dosta poslovnica u Zagrebu, to znači da ne možeš baš obići svaku njihovu poslovnicu u 1 danu (čak ni u par dana) i dizati maksimum od 15 000 kn.
Ovo je samo 1 primjer u potvrdi teze da ne treba sve što piše na webstranicama tih mjenjačnica uzimati baš ''zdravi za gotovo''.

LOL, pa ne mogu se stopa poreza i prireza tako zbrajati. Ako je prirez 18%, a porez 10%, to ne znači da je ukupni porez 28%.

Ajmo primjer... Recimo da zaradiš 1.000 kn kao kapitalnu dobit. Na to trebaš platiti 10% poreza, što iznosi 100 kn i 18% prireza. E sad, pošto se prirez obračunava na iznos poreza, znači da prirez iznosi 18% od 100 kn (a ne od ukupne svote) što ispada 18 kn. Dakle, na 1.000 kuna platiš 118 kuna poreza i prireza u Zagrebu (11,8%). Da se stopa poreza i prireza zbrajaju, onda bi trebao platiti 280 kn (10+18=28%) poreza i prireza.

Ako postoji legalan nacin da ne platis porez, i ako znamo da nam je drzava korumpirana do te mjere da smo pali na na zadnje mjestu u EU po svim kriterijima, onda osim PDV od mene ne trebaju ocekivati niti jedne lipe od poreza na kapitalnu dobit.

Da, istina je da je taj porez sada 10%, ali zaboravljas na prirez koji je za PU Zagreb cak 18%, tako da te ukupno oderu za cak 28% uz dodatak da ces jos platiti PDV koji ide do 25% kada budes trosio kune. Ja nikada necu reci da je takvo oporezivanje uopce porez, vec obicna legalizirana pljacka.

Sto se tice poreza na drugi dohodak, on se logicno mora nekako oporezivati, ali da se uhljebi iz porezne i njima bliskih sluzbi malo uozbilje i pocnu raditi svoj posao, mozda bi vidjeli da neke druge zemlje imaju odredjene limite do kojih se takav dohodak ne oporezuje. Drzava ne bih propala da recimo donese zakon da se takav prihod ne oporezuje do 20 000 kuna ili nekog drugog iznosa, a svi cemo ionako taj novac potrositi ovdje i platiti PDV.

---

Ako si iz Zg ili St ili ti nije problem doci tamo, imas BitcoinStore gdje je limit 15 000 po osobi dnevno, a oni imaju jos i jednu partnersku poslovnicu, tako da ti je to ukupno 30 000 kuna samo kod njih. Nadalje imas mjenjacnice InKapital gdje je iznos takodjer isti (ako se ne varam), a oni imaju cak 9 poslovnica u Zg gdje mozes prodati crypto. Ako ti to nije dosta, imas i AuroDomus sa vise od 100 poslovnica u HR, ali tamo je limit 7500 kuna bez dokumenata i imaju proviziju od gotovo 10%.

Obilazis fizicke crypto mjenjacnice i u svakoj dizes po 15k kn bez dokumenata.

koje su to alternative gdje mogu bez problema "snalazljivo" dignut 100000kn?

A čuj, ovdje odgovaramo na konkretno pitanje člana a tema je o mišljenju porezne o tome treba li i u kojem slučaju prijaviti i platiti porez na crypto zaradu.
Odgovor porezne sam već podijelio na početku teme, tako da je službeno mišljenje jasno.
Dalje je na svako da odluči što će napraviti ali barem što se tiče investiranja u crypto tu i ne vidim neki veliki problem.
Ako investiraš u crypto i podižeš nakon 2 godine ne prijavljuješ i ne plaćaš nikakav porez , a ako podižeš unutar 2 godine porez je sada smanjen na 10 % što je po meni u redu.
Ono sa čime imam problem je način kako porezna gleda na tzv. ''zaradu od rada'' u cryptu tipa signature kampanja i sl. i s time se neću nikada složiti. 

Nemoj plasiti covjeka da nesto mora napraviti, pogotovo u zemlji gdje je sasvim legalno prodati do 15 000 kn kriptovaluta po transakciji/poslovnici dnevno. Uz to sada osim BitcoinStore postoje i druge alternative, pa svatko malo snalazljiviji moze dnevno podici i preko 100 000 kn bez ikakvih problema. Naravno da onda ne treba te novce potrositi odjednom i na jednom mjestu, ali ako se pametno rasporedi nema nikakvih problema sa zakonom.

Ipak postoje oni koji ne mogu mirno spavati ako ne daju barem pola zarade drugovima iz vlade, ali to je njihov problem.

Koliko sam do sada shvatio iz odgovora porezne, ono što je u cijeloj priči najbitnije je način stjecanja tih altcoina xy koje navodiš kao primjer.
Ako si uložio svoj novac u te altcoine, kupio ih i onda trgovao s njima 2 godine i nakon toga povukao zaradu na svoj bankovni račun, nema poreza.
Ako si povukao sredstva prije isteka 2 godine, tada plaćaš porez na kapitalnu dobit, koji je bio 12 % plus prirez ali čini mi se da je od ove godine smanjen na 10 %. Neka me netko ispravi ako griješim.
Ako si te altcoine stekao nekakvim radom, recimo pisanjem kroz signature kampanje, tada to moraš odmah prijaviti poreznoj i platiti porez na drugi dohodak.

recimo da imam potvrdu za xy nekog altcoina da je na mom racunu, isad prodam xy tog altcoina u eure NAKON 2 god (npr kupio 2018 i prodajem sad)..i toprebacim na svoj bankovni racun...ima kakvog poreza il ne? potrebna kakva prijava il ne?

Nisam baš potpuno siguran da si u pravu.
Skrenuo bih pažnju na ove boldane dijelove:

Kriptovalute koje su stečene rudarenjem, reklamiranjem ili na druge načine smatraju se drugim dohotkom u trenutku stjecanja.
Stečene kriptovalute (bez obzira na način stjecanja) zatim se otuđuju nakon određenog vremena i oporezuju ako je prošlo manje od 2 godine od dana stjecanja (čl. 67. st. 8. Zakona o porezu na dohodak.
Kriptovalute prije 2016. godine se neoporezuju.
Porez na kapitalni dobitak plaća se po stopi od 10% sukladno izmjenama NN 138/20 čl. 70. st. 4. Zakona o porezu na dohodak (u nastavku Zakon).

Prema članku 11. st. 3. Zakona, primici izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.
Primici se smatraju naplaćenim kada porezni obveznik može njima raspolagati.

Dakle, kada se kaže ''bez obzira na način stjecanja'' rekao bih da su izjednačili sve crypto primitke.
I ''Primici se smatraju naplaćenim kada porezni obveznik može njima raspolagati'' mi se čini da također govori u prilog tezi da se porez prijavljuje i plaća u trenutku kada se crypto zamjeni u fiat.

Ako PU nešto smatra drugim dohotkom onda se sva davanja na drugi dohodak moraju platiti, nema puno prostora za druga tumačenja.
Na drugi dohodak plaća se zdravstveno 7,5%, a iz drugog dohotka mirovinsko 10%, porez na drugi dohodak 20%  i prirez. Ukupno preko 30% zavisno od prireza. Način obračuna slično kao kod plaće.
Znači ne plaća se porez na posjedovanje kriptovaluta ali se plaća na stjecanje kriptovaluta ako su stečene rudarenjem ili reklamiranjem. Ako su kriptovalute stečene kupnjom onda se ne plaća porez jer je na novac kojim su kupljene već plaćen porez na dohodak (plaća, drugi dohodak).
Otuđenje kriptovaluta je druga priča, odnosno potpuno drugi porez (dohodak od kapitala) i plaća se ako je do otuđenja došlo za manje od 2 godine od dana stjecanja.
 

Da, i ja bih prije bilo kakvih zaključaka pričekao našeg stručnjaka Domchi-a da se prvo oglasi sa svojim tumačenjem, prije nego što se počnemo prerano radovati 
Ipak, skrenuo bih pažnju na ovaj dio prvog odgovora porezne od prije mjesec dana, koji je, čini mi se, mnogima promaknuo:

''12. Plaća li se porez na dohodak na samo posjedovanje kriptovalute?
Ne. Kapitalni dobitak (ili gubitak) se utvrđuje samo nakon otuđenja te kriptovalute.''

Po ovome mi se čini očitim da se na samo držanje btc na walletu ne plaća nikakav porez niti se porez prijavljuje već tek kada se cryptovaluta pretvori u fiat i po meni, to je zapravo to ''otuđenje'' o kojem porezna govori.

Nisam strucnjak i ne shvacam sto znaci ovo "zatim se otuđuju nakon određenog vremena", ali cini mi se da tu mora postojati nekakva kvaka - jer u suprotnom bi svatko mogao izbjeci placanje poreza na drugi dohodak ako bih bilo istinito da i tu vrijedi pravilo od 2 godine kao kod klasicne investicije.

I ja bih volio cuti sto o tome misli nas strucnjak za ovu tematiku, jer iskreno meni izgleda da tu nesto propustamo u tumacenju ovoga obrazlozenja.

Pa narode, evo konačno sam od porezne nakon više od mjesec dana čekanja, dobio i dodatni odgovor na pitanje što sa bitcoinom koji nije dobiven trgovanjem (vjerojatno bi i duže čekao a možda ne bi nikada ni dobio ovaj odgovor da nisam rekao da ću se žaliti povjereniku za informiranje RH ako mi ne odgovore u zakonskom roku).
Prvi odgovor, o trgovanju, sam dobio idući dan a na ovaj je baš trebalo čekati, jer se očito radi o pitanju s kojim ni u poreznoj baš nisu ''na čistu'' ali eto konačno imamo službeno očitovanje od njih, na koje se možemo pozivati pri plaćanju poreza.  
Donosim odgovor u needitiranom obliku, samo sam one dijelove za koje mi se čini da su važniji, boldao.

Poštovani,
Vezano za navedeno upućujemo Vas na mišljenje koje možete pročitati na slijedećoj poveznici:
https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19590

Kriptovalute koje su stečene rudarenjem, reklamiranjem ili na druge načine smatraju se drugim dohotkom u trenutku stjecanja.
Stečene kriptovalute (bez obzira na način stjecanja) zatim se otuđuju nakon određenog vremena i oporezuju ako je prošlo manje od 2 godine od dana stjecanja (čl. 67. st. 8. Zakona o porezu na dohodak.
Kriptovalute prije 2016. godine se neoporezuju.
Porez na kapitalni dobitak plaća se po stopi od 10% sukladno izmjenama NN 138/20 čl. 70. st. 4. Zakona o porezu na dohodak (u nastavku Zakon).

https://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/15/in2.vuk2019.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro1623

Prema članku 11. st. 3. Zakona, primici izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne .

Primici se smatraju naplaćenim kada porezni obveznik može njima raspolagati.

NAPOMENA: putem Pišite nam možete postaviti isključivo jednostavna pitanja iz područja poreza i poreznog postupka, o OIB-u, te o ePoreznoj. Za sve drugo molimo da se pismenim putem obratite Središnjem uredu Porezne uprave, Boškovićeva 5, 10000 Zagreb.

Lijepi pozdrav,

Porezna uprava

p.s. pitanje za Domchi-a i druge experte na ovom dijelu foruma? Ako sam dobro shvatio ovaj odgovor porezne (i prethodni), btc primici od rudarenja, signature kampanja i sl. se vode kao drugi dohodak ali se taj porez naplaćuje tek kada se sredstva povuku tj. btc zamjeni u fiat i povuče na bankovni račun a ne u trenutku stjecanja btc?
Ako se u međuvremenu ta sredstva ulože u trejdanje i povuku unutar roka od 2 godine, tada se plaća porez na kapitalnu dobit na razliku između nabavne cijene (sredstva dobivena od rudarenja, signature kampanja i sl.) i prodajne (zarada od trgovanja)?
Ako se ta sredstva drže duže od 2 godine, tada nema poreza?
Isto tako, ako sam dobro shvatio, i ako sredstva zarađena od signature kampanja ili rudarenja također držim u btc walletu duže od 2 godine i tek onda povučem u fiat valutu i na svoj bankovni račun, također nisam dužan platiti porez na drugi dohodak?

Pa, "na zalost", nekima je prihod iz crypto vec dospeo nivoe gde se kupuju stanovi, automobili itd pa nije bas preporucljivo da se ta mecka ne pocacka jer ako se ona probudi sama i pocne cackati sama nece biti dobro...

Ovo je samo moje osobno mišljenje koje iznosim i nema veze sa stavovima mojih sugrađana. Opet čačkate mečku.

Nisam do sad imao iskustva s takvim stvarima ali stvarno mislim da bi službeno mišljenje Porezne uprave ipak trebalo nositi neku težinu. Jer nitko se nije rodio da sve zna, pogotovo kad se radi o porezima. Zato i postoji mogućnost da se od Porezne traži mišljenje kako bi čovjek bio siguran da radi ispravno. I ako napraviš kako su oni rekli, a pogriješiš, mora biti olakotna okolnost što nisi namjerno napravio grešku nego ti je službena osoba tako rekla.

S druge strane, znam u kakvoj državi živimo i stvarno me ne bi iznenadilo da na kraju opet budeš kriv ti koji si napravio kako je rečeno.

Prepostavljam jer gledam sto se sve dogada u nas, kakva je drzava, tko nas vodi itd, isto tako logicno je ako si prekrsio nesto da ces za to odgovarati bez obzira sto ti je netko nesto krivo rekao. Mozes se branit s tim dokazom od porezne, ali pitanje je sto ces uspjeti uraditi po tom pitanju jer na kraju krajeva pogrijesio si.

To znaš ili samo pretpostavljaš jer većina toga u našoj prekrasnoj državi tako funkcionira? Nekako mislim da pismeni dokaz o mišljenju Porezne uprave ipak ima neku težinu. Jer pismeni dokaz ne daje teta na šalteru nego ljudi u Poreznoj koji bi ipak malo bolje trebali razumjeti što i kako.

Iskreno, cak i da pogrijese i da imas mail kao dokaz, a uradio si nesto krivo, opet ce te kaznit bez obzira sto su tako rekli, a onaj tko ti je odgovorio 100% nece odgovarat.

Možda još uvijek pišu odgovor. Ako ovako opširno odgovaraju, tko zna koliko im treba da to sve sastave, a da ne zeznu nešto. Jer ipak odgovaraju "na pismeno" što ostavlja trag. Nije da ti "šalteruša" odgovara usmeno pa ju boli ona stvar hoće li odgovoriti ispravno ili ne.

Kao što sam i mislio, ljudima u poreznoj je očito teško razmišljati ''out of box'' i dati odgovore na neka nova pitanja, koja su iz prijašnjih poreznih mišljenja ostala nedorečena ili neodgovorena.
To se npr. odnosi na pitanje poreza i prijave poreza na zaradu btc od signature kampanja, nagradnih igara, faucets-a i sl. što sam ih također pitao.
Na pitanje o trgovanju cryptovalutama dobio sam odmah odgovor, u roku od par sati, i to je, koliko vidim, uglavnom bio copy/paste od prijašnjih odgovora.
Na ovo dodatno pitanje, odgovora nema 

Govnari su iskomplicirali do bola, onako da NJIMA pase, da sto manje rade i gle bezobrazluka JA treba da se zajebavam sa svim tim a oni fino sjede i primaju novac. Ne moze, kao u stara vremena posaljite konjanike, placenike ili stavec po porez. Ali nemoj da mi kucaju na vrata iza 20h. I platite mi 10% kada ne zaradim vec izgubim, e tako moze, bando pokvarena...

Obojica ste u pravu! Porezna je odgovarala na upit za prijavu poreza za prošlu godinu a promjene u Zakonu o porezu na dobit se primjenjuju od 1.1.2021.

Dakle, tko je prošle godine prodavao popušio je dvaput!.

100% si u pravu (i nisam za badave i dao merit za taj post).

Samo nisam mogao odoliti da propustim napravit "salu" o jasnoci komunikacije (bilo koje drzave) porezne... 

Da,  imaš pravo 
Ali opet,  više volim sve te informacije dobiti napismeno nego usmeno od nekog referenta.
Napismeno je ipak neko službeno očitovanje koje nešto znači i na koje se poslije možeš pozvati u slučaju potrebe.
A ono što ti neki referent usmeno kaže na šalteru poslije možeš "objesiti mačku o rep " jer nemaš nikakvog papirnatog traga ili dokaza.
Postavio sam im neka dodatna pitanja pa ću kopirati odgovor ovdje kada ga dobijem.

Porezna i nesto jasno napisati...   Pa nisu ludi (da bude "nama" jasno a "oni" da odgovaraju ako neko "tamo gore" popizdi)...  

Ok, ponovno čitam ovaj dopis i zapravo, mislim da je porezna vjerojatno u pravu.
10 % vrijedi tek od 1. siječnja ove godine i plaća se na zaradu ostvarenu ove godine, koja se prijavljuje i plaća do veljače 2022, dakle radi se o novoj stopi poreza na kapitalnu dobit koja se još nije počela naplaćivati.
U odgovoru su se referirali vjerojatno na prošlu dobit, ostvarenu do 31.12.2020 koja se plaća po stopi od 12 % (jer su, pretpostavljam, odgovarali na moj upit u emailu o crypto zaradi iz prethodne godine).
Naravno, mogli su to jasnije napisati.

Zbog toga nisam ni citao dalje. 101% sam siguran da je od 1.1. ove godine 10%, ne 12 (sukladno izmijenjenom zakonu na dohodak koji je stupio na snagu 1.1.2021.) + lokalni prirez ako postoji. Od nasih sluzbi ne ocekujem bas nista jer sam se vise puta raspitivao kak prijaviti internet zaradu i na svu srecu nisam uspio.

Mogu samo reći da se radi o službenom email odgovoru porezne na moj upit, koji sam dobio danas.
Ako u poreznoj službenici ne znaju koliki je porez ili rade samo copy/paste od nekih prijašnjih odgovora na slične upite, onda ne znam kaj bi više mogao reći na to.
Na službeni upit ipak očekuješ točan i stručan odgovor, zar ne?

Porez na dobit je 10%, ne 12. Dalje mi se nije dalo citati.

Taj neki TLDR;
Znaci ispuniti JOPPD obraazac, i kolko treba unijeti pod porez? Oko 14%?

Evo, prenosim direktno, needitiran odgovor porezne na temu crypta.
Vjerujem da će mnogima pomoći.

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka u Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16, 206/18, 121/19, 32/20,138/20; dalje u tekstu: Zakon) uređen je člankom 67. Prema tom članku dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine. Primicima po toj osnovi smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda, odnosno između ostalog i primici od instrumenata tržišta novca. Kapitalni dobitak je razlika između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji te financijske imovine.
Člankom 70. Zakona propisan je način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak od kapitala te je porezni obveznik – imatelj financijske imovine sam obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke. Porez se plaća po stopi od 12%, a koji se potom uvećava za prirez koji propišu općine i gradovi. Porez plaćen po osnovi kapitalnih dobitaka smatrat će se konačnim, što znači da se neće uzeti u obzir u godišnjem obračunu poreza na dohodak i da porezni obveznik po toj osnovi neće morati podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali ni moći ostvariti povrat, kao ni veću razliku za uplatu.
Što se tiče izvješćivanja i podnošenja propisanih obrazaca Poreznoj upravi, prema članku 78. i 79. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21.), porezni obveznici – imatelji financijske imovine obvezni su dostaviti izvješće JOPPD Poreznoj upravi prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine, u kojem iskazuju ukupno ostvarene kapitalne dobitke u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika.
Sukladno tome, ukoliko ste ostvarili kapitalni dobitak u 2020. godini obvezni ste sami obračunati i uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak i dostaviti Obrazac  JOPPD  nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema Vašem prebivalištu.  Šifre joppd obrasca su dane na linku: https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Documents/POREZ%20NA%20DOHODAK/JOPPD.pdf
Priručnik za popunjavanje JOPPD obrasca dan je na linku: https://www.porezna-uprava.hr/obrazac_joppd/Documents/JOPPD_Obrazac_primjeri.pdf

Uplatnicu popunite na slijedeći način:
Svrha uplate: porez i prirez po osnovi kapitalnih dobitaka
Primatelj: GRAD ZAGREB – Porez i prirez porezu na dohodak
Uplatni račun primatelja:  HR1110010051713312009    , poziv na broj: HR68  1910- OIB ( isplatitelja) – oznaka JOPPD obrasca
S poštovanjem,
Porezna uprava
u nastavku Vam dostavljamo mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave
Broj klase:410-01/17-08/29

Urudžbeni broj:513-07-21-01/18-4

Zagreb, 19.03.2018

Porezni tretman kapitalnih dobitaka po osnovi trgovanja kriptovalutama

​Zbog učestalih upita o načinu utvrđivanja dohotka od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka koje fizičke osobe ostvaruju trgovanjem kriptovalutama, u nastavku dajemo slijedeću uputu:

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka u Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) uređen je člankom 67. Prema tom članku dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine. Primicima po toj osnovi smatraju se primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda, odnosno između ostalog i primici od instrumenata tržišta novca. Kapitalni dobitak je razlika između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji te financijske imovine.

Trgovanje bitcoinima smatra se financijskom transakcijom, sukladno presudi Suda EU-a u predmetu C-264/14, od 22. listopada 2015. te se slijedom prethodno navedenog, na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja bitcoinima, kao i svim ostalim kriptovalutama, plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, budući se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te kripto, odnosno virtualne valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca. Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za možebitne troškove trgovanja.

Nadalje, člankom 70. Zakona propisan je način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak od kapitala te je porezni obveznik – imatelj financijske imovine sam obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke. Porez se plaća po stopi od 12%, a koji se potom uvećava za prirez koji propišu općine i gradovi. Porez plaćen po osnovi kapitalnih dobitaka smatrat će se konačnim, što znači da se neće uzeti u obzir u godišnjem obračunu poreza na dohodak i da porezni obveznik po toj osnovi neće morati podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali ni moći ostvariti povrat, kao ni veću razliku za uplatu.

Što se tiče izvješćivanja i podnošenja propisanih obrazaca Poreznoj upravi, prema članku 78. i 79. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17 i 128/17; dalje u tekstu: Pravilnik), porezni obveznici – imatelji financijske imovine obvezni su dostaviti izvješće JOPPD Poreznoj upravi prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, s danom i oznakom izvješća dana 31. prosinca prethodne godine, u kojem iskazuju ukupno ostvarene kapitalne dobitke u prethodnoj godini umanjene za ostvarene kapitalne gubitke te za pripadajuće troškove koji su naplaćeni na teret poreznog obveznika.

Porezni obveznik koji ostvari dohodak od kapitala izravno iz inozemstva obvezan je, sukladno članku 87. Zakona, radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak na Obrascu RPO.

Važno je napomenuti da se sukladno članku 94. stavku 3. Zakona, kapitalni dobici oporezuju samo ako je financijska imovina stečena od 1. siječnja 2016. nadalje (i naravno otuđena u roku od 2 godine od dana nabave).

U nastavku odgovori na dodatna pitanja i komentare poreznih obveznika:

1. Kako izračunati vrijednost u slučaju da se ne radi o konkretnoj obavljenoj transakciji, odnosno kada se primjerice bitcoin ne prodaje za kune, nego se pretvara u druge kriptovalute ili kada se otpisuje, jer je izgubljena lozinka, ukraden e-novčanik i sl.?
Kod zamjene jedne kriptovalute za drugu ne utvrđuje se dohodak od kapitala, budući da se prema članku 67. stavku 4. točki 2. Zakona otuđenjem ne smatra zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja pri čemu se ne mijenjaju odnosi među članovima i kapital izdavatelja, kao i zamjena vrijednosnih papira ili udjela u kapitalu trgovačkih društava, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vrijednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima te stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slučajevima statusnih promjena pri čemu u svim slučajevima nema novčanog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine. Slijedom navedenog, budući da nema novčanog tijeka, odnosno nije došlo do zamjene kriptovalute za neku od valuta koje su priznate kao zakonsko sredstvo plaćanja, odnosno za koje Hrvatska narodna banka vodi službeni tečaj (tzv. fiat valute), ne utvrđuje se kapitalni dobitak, već se isti utvrđuje tek nakon zamjene kriptovalute za neku od valuta koje su priznate kao zakonsko sredstvo plaćanja (kune, euro, dolari…).

U iznimnim slučajevima, ako se ne može povratiti uložena vrijednost (zbog gubitka lozinke, krađe lozinke i sredstava na e-novčaniku, prevare i sl.) može se po toj osnovi utvrditi kapitalni gubitak.

2. Kako izračunati vrijednost bitcoina kada ne postoji centralna banka i tečaj znatno varira te postoje konstantne razlike u tečaju?
Svaka kupnja i prodaja kriptovalute mora biti dokumentirana vjerodostojnim ispravama (primjerice potvrdom on-line platforme (decentralizirane burze, on-line trgovci i sl.) ili potvrdom mjenjačnice preko koje je izvršena kupnja/prodaja kriptovalute i sl.) te se nabavljena i prodana vrijednost utvrđuju prema tim ispravama. U iznimnim slučajevima, ako se iz vjerodostojnih isprava ne može utvrditi vrijednost bitcoina, odnosno bilo koje druge kriptovalute, tržišna vrijednost se može utvrditi prema prosječnoj  vrijednosti pojedine kriptovalute u odnosu na neku od fiat valuta na dan kupnje/prodaje prema podacima o trgovanju s nekih od najvećih burzi kriptovaluta, poput OKEx-a, Binance-a, Geminija, Krakena, GDAX-a, Coinbase-a i dr.

3. Postoji problem vođenja evidencije prema FIFO metodi, osobito za male transakcije i osobito za one porezne obveznike koji intenzivnije koriste bitcoin kao sredstvo plaćanja.
Kako bi se točno mogla utvrditi vrijednost ostvarenog kapitalnog dobitka i shodno tome pravilno obračunati porez na dohodak, porezni obveznik mora voditi evidenciju o svakoj kupljenoj i prodanoj financijskoj imovini, kako je to propisano člankom 70. stavkom 5. Zakona (prema metodi uzastopnih cijena ili FIFO metodi). Iznimno ako je u jednom danu izvršeno više manjih transakcija iste imovine, tada se može voditi zbirni podatak za taj dan.

4. Postoji problem dokazivanja toka novca, primjerice ako se bitcoin kupuje direktno od druge fizičke osobe ili stječe tzv. rudarenjem te u oba slučaja ne postoji račun niti druga pismena evidencija, a i postoji problem ako je transakcija napravljena preko servisa koji više ne postoje.
U slučaju kupnje kriptovalute direktno od druge fizičke osobe isto mora biti dokumentirano ugovorom ili drugim vjerodostojnim dokumentom u kojem moraju osobito biti istaknuti slijedeći podaci: osobni podaci kupca i prodavatelja, predmet kupnje/prodaje, datum kupnje/prodaje, iznos i cijena te broj jedinica koji se kupuje/prodaje i način plaćanja. Primjerice ulagatelji mogu koristiti web-mjesta kao što su LocalBitcoins gdje mogu naći kupca u svojoj blizini i kupiti bitcoin od njega gotovinom, ali u tom slučaju, kako kupac, tako i prodavatelj, moraju sačuvati potvrdu o obavljenoj kupoprodaji.

„Rudarenje“ je zapravo potvrđivanje i zapisivanje transakcija u glavnu knjigu (eng. General ledger), a kao nagradu „rudar“ dobije određeni iznos bitcoina. U ovom slučaju govorimo o dvije vrste dohotka, najprije, dohodak koji „rudar“ ostvari za svoj rad smatra se drugim dohotkom iz članka 39. Zakona. Ako navedene bitcoine (odnosno bilo koju kriptovalutu) porezni obveznik koristi dalje za špekulativno trgovanje (na burzama, preko on-line trgovaca i sl.) i po toj osnovi ostvari dobitak kod zamjene navedene kriptovalute za neku od službenih fiat valuta, po toj osnovi utvrđuje se dohodak od kapitala i to kao razlika između nabavne vrijednosti (prosječna tržišna vrijednost kriptovalute na dan stjecanja prema podacima burze preko koje trguje, odnosno prema prosječnoj  vrijednosti pojedine kriptovalute u odnosu na neku od fiat valuta na dan kupnje/prodaje prema podacima o trgovanju s nekih od najvećih burzi kriptovaluta) i prodajne vrijednosti.

Međutim, potrebno je napomenuti i da ako porezni obveznik „rudarenje“ obavlja kontinuirano i s namjerom stjecanja dohotka u dužem vremenskom razdoblju te mu je to „osnovno zanimanje“, po toj osnovi obvezan je registrirati samostalnu djelatnost i dohodak utvrditi sukladno člancima 30. do 35. Zakona (a može to učiniti i dobrovoljno ako samo povremeno ostvaruje dohodak po toj osnovi).

Slično „rudarenju“, ako fizička osoba stekne određeni iznos kriptovaluta za određenu protučinidbu, primjerice, gledanje oglasa, ispunjavanje anketa, promociju određenih proizvoda na vlastitoj web-stranici ili drugim načinima oglašavanja, po toj osnovi utvrđuje se drugi dohodak ili dohodak od samostalne djelatnosti kako je prethodno navedeno.

U svim prethodno navedenim slučajevima transakciju je potrebno dokazati vjerodostojnom dokumentacijom (ugovorom, odlukom, potvrdom, ispisom prometa na e-novčaniku, odnosno digitalnom novčaniku preko kojeg je izvršena trgovina kriptovaluta, ispisom prometa po kreditnoj ili debitnoj kartici pomoću koje je izvršena kupnja kriptovaluta, odnosno izvršena isplata od prodaje kriptovaluta i sl.).

Nadalje, ako fizička osoba stekne bitcoine,odnosno bilo koju drugu kriptovalutu prodajom svoje osobne imovine, primitak koji pri tome ostvari je neoporeziv sukladno članku 8. stavku 2. točki 4. Zakona i navedena transakcija može se naplatiti u bitcoinima, odnosno bilo kojoj drugoj kriptovaluti ili gotovu novcu, sukladno članku 92. stavku 3. Pravilnika.

Nadalje, ako fizička osoba stekne bitcoine,odnosno bilo koju drugu kriptovalutu putem donacija (primjerice ako fizička osoba upravlja bilo kakvim slobodnim web sadržajem kao što su blog ili jednostavne web aplikacije i stavi svoj javni ključ na stranicu i zamoli za donacije u bitcoinima) isto se smatra neoporezivim primitkom ako su zadovoljeni uvjeti iz članka 8. stavka 2. točke 3. Zakona i članka 4. stavka 5. Pravilnika (ako se vjerodostojnim ispravama može dokazati da su sredstva darovana od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom te ako ta fizička osoba-daroprimatelj ne obavlja samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona; i naravno ako nema protučinidbe za primljene donacije). U protivnom, na navedene primitke je sam porezni obveznik obvezan obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak po osnovi drugog dohotka te doprinose za mirovinsko osiguranje, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti ako obavlja samostalnu djelatnost.

5. Kod kriptovaluta stečenih darovanjem, smatra li se kapitalnim dobitkom razlika između vrijednosti koja je poklonjena i vrijednosti koja je zarađena prilikom prodaje te financijske imovine?
Prema članku 67. stavku 9. Zakona ako se financijska imovina stečena darovanjem otuđi u roku od dvije godine od dana nabave darovatelja, otuđitelju (daroprimatelju) utvrđuje se dohodak od kapitala na način iz stavka 1. toga članka Zakona, te se u tome slučaju danom nabave financijske imovine za otuđitelja (daroprimatelja) smatra dan nabave pravnog prednika (darovatelja).

Slijedom navedenog, kapitalni dobitak utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti. Pri tome, nabavna vrijednost bi trebala biti vrijednost utvrđena na dan nabave darovatelja. Iznimno, ako se ne zna dan nabave darovatelja, kao ni vrijednost kriptovalute na dan nabave darovatelja, a niti se isto može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom, dan nabave, kao i nabavna vrijednost računa se prema tržišnoj vrijednosti stečenih kriptovaluta na dan darovanja.


6. Koja dokumentacija je potrebna kako bi dokazali da su kriptovalute poklonjene?
Ugovor o darovanju, potvrda o uplati ili bilo koji drugi ekvivalentni dokument iz kojeg se nedvojbeno mogu utvrditi barem slijedeći podaci: osobni podaci darovatelja i daroprimatelja, datum darovanja, datum stjecanja od strane darovatelja te vrijednost financijske imovine na dan stjecanja od strane darovatelja, vrijednost (broj jedinica i tržišna vrijednost) koja se daruje, potpis i dr.

7. Koja dokumentacija je potrebna za dokazivanje da se isplaćena sredstva ne odnose na ulaganje koje nije otuđeno u roku od dvije godine od dana nabave?
Vjerodostojna dokumentacija detaljnije je objašnjena pod točkama 2. i 4. ovog teksta.

8. Ako su kriptovalute stečene darovanjem od srodnika u prvoj liniji, je li potrebno podnijeti poreznu prijavu?
Ako fizička osoba stekne kriptovalute darovanjem isto se smatra neoporezivim primitkom ako su zadovoljeni uvjeti iz članka 8. stavka 2. točke 3. Zakona i članka 4. stavka 5. Pravilnika (ako se vjerodostojnim ispravama može dokazati da su kriptovalute darovane od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom te ako ta fizička osoba-daroprimatelj ne obavlja samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona; i naravno ako nema protučinidbe za primljena darovanja). U protivnom, na navedene primitke je sam porezni obveznik-daroprimatelj obvezan obračunati i uplatiti predujam poreza na dohodak po osnovi drugog dohotka te doprinose za mirovinsko osiguranje, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti ako obavlja samostalnu djelatnost i darovanje je vezano uz njegovu samostalnu djelatnost.

Ako se darovanje smatra neoporezivim primitkom, tada nije potrebno podnositi godišnju poreznu prijavu, a niti Obrazac JOPPD, ali je daroprimatelj obvezan voditi evidenciju i na taj način stečene financijske imovine, a radi pravilnog obračuna poreza na dohodak od kapitala, odnosno utvrđivanja porezne obveze kod eventualne prodaje darovane financijske imovine, potrebno je čuvati dokument o stjecanju financijske imovine od strane darovatelja.

Ako se darovanje smatra drugim dohotkom, tada je daroprimatelj obvezan o tome izvijestiti Poreznu upravu putem JOPPD obrasca u roku od 30 dana od dana naplate primitka i nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Ako daroprimatelj obavlja samostalnu djelatnost i darovanje je vezano uz njegovu samostalnu djelatnost, tada se darovane kriptovalute smatraju primitkom od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti i po toj je osnovi daroprimatelj obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.


9. Kako treba ispuniti JOPPD obrazac, odnosno u koju kategoriju spadaju kriptovalute?
Kapitalni dobitak po osnovi trgovanja kriptovalutama spada u kategoriju dohotka od kapitala te se u nastavku daje primjer ispunjavanja JOPPD obrasca:

Primjer: Porezni obveznik Ivo Ivić, OIB: 11111111111, iz Zagreba, Ilica 1, ostvario je u 2017. kapitalni dobitak po osnovi trgovine bitcoinom u iznosu 255.920,80 USD, odnosno 1.922.898,80 kn. Porezni obveznik je vodio evidenciju kupnje i prodaje financijske imovine po metodi FIFO:

Porezni obveznik: Ivo Ivić

OIB: 11111111111

Adresa: Ilica 1, Zagreb

Evidencija o stečenoj i otuđenoj financijskoj imovini

R.br.

Finan. imovina

Datum

Opis trans.

Iznos po jedinici

Količina

Ukupna vrijednost

Nabavna vrijednost otuđene imovine

Troškovi

Dobitak/gubitak (neto)

1.

Bitcoin

29.9.2016.

Kupnja

605,15$

10

6.051,50$

-

470,00$

-

17.12.2017.

Prodaja

10.717,48$

10

107.174,80$

6.051,50$

100.653,30$

2.

Bitcoin

11.8.2017.

Kupnja

3.540,89$

10

35.408,90$

-

354,00$

-

1.12.2017.

Prodaja

19.296,00$

10

192.960,00$

35.408,90$

1.929,60$

155.267,50$




Porezni obveznik je dužan do 28.2.2018. nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu podnijeti Obrazac JOPPD za ostvareni kapitalni dobitak, u kojem će iskazati slijedeće podatke:


MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA
SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA                                                                                                                                                                                                                                                                         OBRAZAC  JOPPD                                                                                                                                    - stranica A-
I Z V J E Š Ć E
o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja
na dan _31. prosinca 2017.__
I.

OZNAKA
IZVJEŠĆA

17365

II.

VRSTA IZVJEŠĆA

11

III.

PODACI O:

III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA

III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA

1.

Naziv/ime i prezime

Ivo Ivić



2.

Adresa

Ilica 1, Zagreb



3.

Adresa elektroničke pošte

[email protected]



4.

OIB

11111111111



5.

Oznaka podnositelja

4



IV.1.

BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE

1

IV.2.

BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B

1

V.

PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK

I Z N O S

2.

Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala



VI.

PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA

VI.1.

DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

VI.3.

DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE



VI.4.

DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE



VII.

ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI



VIII.

NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE



VIII.

NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE



IX.

UKUPAN IZNOS NEOPOREZIVIH PRIMITAKA NEREZIDENATA  KOJE ISPLAĆUJU NEPROFITNE ORGANIZACIJE DO PROPISANOG IZNOSA



X.

PODACI O BROJU OSOBA I NAKNADI UTVRĐENOJ SUKLADNO ODREDBAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM



1.

Broj osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti



2.

Iznos obračunane naknade








IZVJEŠĆE SASTAVIO (IME, PREZIME I POTPIS)



___Ivo Ivić_____________________

POTPIS I PEČAT OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA



__Ivo Ivić_________________


POTPIS SLUŽBENIKA PU


___________________________________


DATUM PRIMITKA


|____|____|


|____|____|


|___|___|___|___|




-stranica B-
I. OIB podnositelja izvješća  __11111111111__

II. Oznaka izvješća  ___17365______

III. Vrsta izvješća ___11_____


1. Redni broj

2. Šifra općine/grada prebivališta /boravišta

4. OIB stjecatelja/osiguranika

6.1. Oznaka stjecatelja/ osiguranika

7.1. Obveza dodatnog doprinosa za MO za staž s povećanim trajanjem

8. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u osiguranju po istoj osnovi

10. Sati rada

11. Iznos primitka (oporezivi)

12.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje

3. Šifra općine/grada rada

5. Ime i prezime stjecatelja/osiguranika

6.2. Oznaka primitka/obveze doprinosa

7.2. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena

10.1. Razdoblje obračuna                                                                                                      od

10.2. Razdoblje obračuna                                            do

12. Osnovica za obračun doprinosa

12.2. Doprinos za mirovinsko osiguranje - II STUP

1.

01333

11111111111

1001

0

0

0

1.922.898,80

0,00

00000

Ivo Ivić

1006

0

0

01.01.2017.

31.12.2017.

0,00

0,00




- stranica B-


IV. Redni broj stranice __1 /_1___


12.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje

12.5. Doprinos za zapošljavanje

12.7. Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem - II STUP

12.9. Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom

13.2. Izdatak - uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje

13.4. Osobni odbitak

14.1. Iznos obračunanog poreza na dohodak

15.1. Oznaka neoporezivog primitka

16.1. Oznaka načina isplate

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

12.4. Doprinos za zaštitu zdravlja na radu

12.6. Dodatni doprinos za mirovinsko osig. za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

12.8. Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

13.1. Izdatak

13.3. Dohodak

13.5. Porezna osnovica

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak

15.2. Iznos neoporezivog primitka

16.2. Iznos za isplatu



0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

230.747,86

0

1

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

1.922.898,80

1.922.898,80

41.534,61

0,00

1.650.616,33








10. Koji je rok za prijavu poreza, odnosno treba li se ispuniti obrazac odmah čim novac od prodanih kriptovaluta sjedne na račun?
Porezni obveznici za ostvareni dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu podnose zbirno godišnje izvješće za sve kapitalne dobitke ostvarene u tijeku jednog poreznog razdoblja (kalendarske godine) na Obrascu JOPPD, najkasnije do kraja veljače tekuće godine za primitke ostvarene u prethodnoj godini.

11. Kako se oporezuje zamjena kriptovaluta? Primjerice nakon kupnje bitcoina, zamijene se za ethereume i naknadno prodaju. Plaća li se porez na cijelu cijenu ethereuma ili na razliku kupljene i prodajne cijene?
U točki 1. ovog teksta je pojašnjeno da se ne oporezuje zamjena kriptovaluta. Porez na dohodak plaća se na kapitalni dobitak, koji, pojednostavljeno rečeno, predstavlja razliku između uloženog i povrata na uloženo. Kod zamjene kriptovalute, kapitalni dobitak se utvrđuje kao razlika između nabavne vrijednosti prilikom zamjene neke od fiat valuta za kriptovalutu i prodajne vrijednosti kod zamjene kriptovalute za neku od fiat valuta.

Primjerice, porezni obveznik kupi 10 bitcoina po cijeni od 600,00 USD po jedinici (znači da je uložio ukupno 6.000,00 USD). Nakon nekog vremena zamijeni tih 10 jedinica bitcoina za 118 jedinica ethereuma. Za nekoliko mjeseci proda svih 118 jedinica ethereuma za 300,00 USD po jedinici te je ukupno ostvario 35.400,00 USD. To znači da je ostvario kapitalni dobitak od trgovanja kriptovalutama u iznosu 29.400,00 USD. U slučaju da porezni obveznik proda samo dio ethereuma (primjerice 50 jedinica), tada se kao nabavna vrijednost računa razmjerni dio vrijednosti bitcoina po kojoj je izvršio zamjenu kriptovaluta (u ovom slučaju to bi bila vrijednost za 4 bitcoina).

12. Plaća li se porez na dohodak na samo posjedovanje kriptovalute?
Ne. Kapitalni dobitak (ili gubitak) se utvrđuje samo nakon otuđenja te kriptovalute.