Čak i nakon 30 godina masovne adopcije interneta, on je u suštini još uvijek krhak. Podatke koje dijelimo, ne kontroliramo, a sama arhitektura sustava počiva na sustavu ‘’računala’’ koja centralno spremaju i upravljaju podacima sa servera, koji se šalju ili primaju od strane klijenta (eng. Client-server architecture). Prilikom svake interakcije na internetu, podaci koji se u tom trenutku razmijenjuju, bivaju upravljani od strane pružatelja internet usluge te mi tehnički gubimo kontrolu nad njima. Problem nije samo u privatnosti informacija i osobnih podataka. Trenutna verzija interneta sa client-server infrastukturom uz centralizirano upravljanje podacima ima mnogo ‘’uskih grla’’, od sporosti sustava do kršenja prava o zaštiti podataka od strane pružatelja usluge. Sve navedeno su značajke Web2 zastarjelog sustava. Sljedeći korak je prijelaz na Web3, a blockchain predstavlja okosnicu takvog sistema te omogućava da dvoje ljudi koji ne trebaju poznavati niti vjerovati jedno drugom razmijenjuju podatke na internetu bez direktnog posrednika (kojem također trebaju vjerovati kod Web2). Web3 je zapravo set protokola, većinom na blokchainu koji se jedni na druge nadograđuju s krajnjim ciljem decentralizacije interneta.
Problem
Blockchain i mreže za pohranu osnovni su dijelovi Web3 sustava. Međutim, podaci gotovo nikad nisu pohranjeni u formatu u kojem ih korisnici, decentralizirane aplikacije (dAppsovi) mogu direktno koristiti. Aplikacije trebaju filtrirati, sortirati, grupirati i pridruživati podatke prije ''fetchanja''. Kada taj proces traje predugo, aplikacije rade sporo, stranice se sporo učitavaju i ''user experience'' je loš. Ukoliko želimo da Web3 doživi masovnu adopciju, to se ne smije događati. Za krajnjeg korisnika, iskustvo mora biti jednako ili bolje nego kod centraliziranih aplikacija.
Prije postojanja Grapha, za korištenje dAppsova, bilo je potrebno razvijati i održavati indexing servere, što podrazumijeva korištenje značajnih ljudskih, ali i hardverskih resursa. Takvi serveri povlače podatke s Ethereuma, pohranjuju ih u baze podataka te pozivaju preko API-a. Takva struktura je krhka jer korisnik mora vjerovati da će takvi serveri u svakom trenutku raditi na zadovoljavajućoj razini, što znači: da neće ''pasti'', da kompanija neće ugasiti posao, da se podaci neće modificirati itd. Za projekte koji se predstavljaju kao decentralizirani, ili se zalažu za decentralizaciju, a koriste takav način indeksiranja podataka to paradoksalno znači odmak od decentralizacije iz više razloga.
Rješenje
Graph je indexing protokol za "querying" podataka sa blockchaina i mreža za pohranu korištenih u decentraliziranim aplikacijama na Ethereumu i IPFS-u. Svatko može kreirati i objaviti otvorene API-e, zvane ''subgraphovi'' te na taj način učiniti podatke lako dostupnima. Sa Graphom, developeri dobivaju (neki kao Uniswap, DAOstack, Synthetix već imaju svoje subgraphove) pouzdanu infrastrukturu, koju ne moraju sami održavati, jer je potpuno decentralizirana, te im to u suštini omogućava da prebace fokus kompletno na svoj proizvod, odnosno svoje aplikacije. Graph omogućava developerima pouzdano traženje i korištenje strukturiranih i organiziranih podataka korištenih u njihovim aplikacijama. S obzirom da trenutno ne postoji konkurent, Graph se nameće kao jedan od ključnih faktora za adopciju Web3 infrastrukture.
The Graph Network
Postoji nekoliko vrsta aktera u Graph mreži koji su u konstantnoj interakciji kako bi protokol bio funkcionalan. Dakako, svaki akter ima i financijski benefit, koji ga motivira izvršavati zadaću korektno. Imena aktera biti će navedena na engleskom jeziku radi lakšeg snalaženja u stranoj literaturi:
Consumeri – plaćaju indexerima za querye. Najčešće su to krajnji korisnici, ali mogu to biti i pružatelji web usluge ili posrednici koji su integrirali Graph
Indexeri – upravljaju nodove Graph mreže te su za to plaćeni Graph (GRT) tokenima
Curatori – koriste GRT token kako bi signalizirali indexerima koji subgraphovi su vrijedni za indexiranje. Često će prvi curator na subgraphu biti upravo developeri koji su pokrenuli subgraph. Takoćer, motivirani su nagradom u GRT tokenu
Delegatori – ‘’delegiraju’’ svoje GRT tokene indexerima kako bi zaradili dio ‘’inflation rewardsa’’ i fee-a. Oni sami ne održavaju nodove.
Fishermani – održavaju mrežu tako što provjeravaju jesu li odazivi querya točni. Oni nemaju financijsku korist. Iz tog razloga, Graph team će u početku odrađivati tu funkciju
Arbitratori – oni određuju trebaju li indexeri biti ‘’slashani’’ ili ne.
Na sljedećim linkovima možete pronaći edukativne materijale, community kanale i web stranice vezane za Graph.
Website: https://thegraph.com/
Discord: https://discord.com/invite/vtvv7FP
Telegram: https://t.me/graphprotocol
Twitter: https://twitter.com/graphprotocol
Github: https://github.com/graphprotocol