Strateški analitičar Babić, hrvatskog vojno-sigurnosnog portala advance.hr donosi jedan vrlo zanimljiv tekst, s dalekosežnim posljedicama po svjetske tokove novca i kapitala.
NASLOV TEKSTA : Rusija prelazi na rubalj i ne želi poslovati s dolarom, novim sustavom se rješava usluga VISA i MasterCard - Šok za Washington iz Berlina: "Njemačka priznaje yuan kao sredstvo plaćanja na međunarodnim i njemačkim tržištima" JE DONEKLE NEPRIKLADAN JER RUSIJA VEĆ IMA RUBALJ, no ono što je bitno RUSIJA ĆE TRAŽITI IZVRŠAVANJE MEĐUNARODNIH TRANSAKCIJA U RUBLJIMA, a ne više u DOLARIMA; KAO DO SADA. NOVOST JE I TO DA ĆE SREDIŠNJA BANKA RUSIJE OBJAVITI DA UVODI PODLOGU ZA RUBALJ U ZLATU, DAKLE JAMČIT ĆE NJEGOVU VRIJEDNOST SVOJIM ZLATNIM REZERVAMA.
Link na izvorni članak je na dnu, a pročitajte cijeli tekst ovdje :
...
Uvjeren u ono što čini, američki predsjednik Barack Obama je Rusiji objavio gospodarski rat i uveo "sankcije" za dvije ruske banke, "Rossiya Bank" i "Investcapitalbank", zbog čega su međunarodni sustavi plaćanja VISA i MasterCard prestali pružati svoje usluge klijentima te dvije banke, a kasnije se na udaru našla i banka "Sobinbank", a prema riječima Timura Batyreva, šefa nacionalnog odjela platnog sustava Središnje banke Rusije, "još sedam ruskih banaka je pogođeno američkim sankcijama".
Pogledamo li izvješće ruskih burzi MICEX /RTS, vidjet ćemo da ruska tržišta od početnog pada prvih dana ožujka pa sve do danas nimalo ne osjete mjere kojima je američka administracija htjela "kazniti Rusiju", ali je zato zbog sankcija Rusija odlučila stvoriti svoj valutni sustav koji je neovisan o američkom dolaru.
27. ožujka, odmah po uvođenju "američkih restriktivnim mjera", Nasdaq piše "kako je Rusija priopćila da će prodavati i kupovati) proizvode i robe - uključujući i naftu - u rubljima, a ne u dolarima".
"Putin priprema sustav plaćanja u rubljima potpuno neovisan i zaštićen od dolara i "ubojitih spekulacija" velikih zapadnih financijskih institucija (kratkoročnih špekulantskih ulaganja koja su u posljednje vrijeme jako popularna na Wall Streetu i na londonskim burzama op.a.)", navodi se u priopćenju Nasdaqa.
Nakon što su zbog politike na Krimu političari u Washingtonu "kaznili" nekoliko ruskih banaka stiže odluka iz Kremlja koja je neopoziva. Kada su shvatili razmjere štete u odgovoru Vladimira Putina na potez američkog predsjednika i Kongresa, bankari Wall Streeta nisu bili nimalo oduševljeni, štoviše, neki su otvoreno poručili "kako to nije bila nimalo dobra ideja".
Wall Street i velike financijske institucije koje posluju u New Yorku su uvijek bili voljni pružati financijske usluge zemljama poput Rusije, budući da su tako uvijek imali otvorena financijska vrata kroz koja su mogli pljačkati ruski realni sektor. Sada priznaju kako su sankcije bankama kao što su "Rossiya Bank" i "Investcapitalbank" nametnute isključivo iz propagandnih razloga.
"Upravo ovakav potez Washingtona je i trebao Vladimiru Putinu, koji još od 2007. pokušava pokrenuti neovisni sustav plaćanja rubljem, tj. sustav koji će se temeljiti na ruskom realnom gospodarstvu i resursima, a koji će imati pokriće u vlastitim zlatnim rezervama. Takav sustav neće tolerirati pljačku i financijske spekulacije. Ruski predsjednik je svoju odluku objavio mirno, ali su proglašenje valutne neovisnosti na Wall Streetu shvatili kao objavu rata", piše Global Research.
"Ruski je predsjednik koristio džudo strategiju prema kojoj neprijatelj u napadu stvara idealnu situaciju za obrambeni potez koji će svu napadačku silu sa sebe preusmjeriti na samog napadača", slikovito je Putinovu odluku opisao talijanski analitičar Umberto Pascali.
"Rossiya Bank će biti prva ruska banka koja će koristiti isključivo ruski rubalj. Taj potez nije učinjen u tajnosti.
Naprotiv, veliki zlatni rubalj će kao simbol biti postavljen ispred sjedišta banke u Moskvi i on će simbolizirati stabilnost rublje i pokriće od strane zlatnih rezervi u zemlji", citirajući dužnosnike banke prenosi službena ruska agencija Itar-Tass.
Naime, dužnosnici su bili vrlo jasni o svojoj namjeri da se kazne zapadne špekulanti koji po njihovom mišljenju "već duže vrijeme pljačkaju njihovu zemlju".
"Rusija, na sadašnjem stupnju razvoja, ne bi trebala ovisiti o stranoj valuti, a niti naši unutarnji resursi. Naše gospodarstvo će biti neranjivo od političkih odluka i ovo je samo prvi korak na tom putu. Mi idemo prema široj uporabi ruske rublje kao valute i to na duži period. Rubalj je već dugo vremena potpuno konvertibilna valuta, ali tek sada smo vidjeli negativne posljedice ovisnosti o dolaru i to kada je došlo do odljeva kapitala iz ove zemlje.
Priljev stranih investicija u Rusiju je bio špekulativne prirode i kao takav je bio destabilizirajući faktor na našim burzama", izjavio je Andrej Kostin, predsjednik VTB banke koja je također "pogođena" sankcijama.
"Rusija bi trebala prodavati domaće proizvode - od oružja do nafte i plina - u inozemstvu za rublje i kupovati stranu robu također u rubljima. Tek kada to učinimo mi ćemo iskoristiti sve prednosti rublje kao sredstva plaćanja", bio je jasan Andrej Kostin.
Sam Putin se gorljivo zalagao za ovaj novi sustav plaćanja i članovima Gornjeg doma u ruskoj Dumi 28. ožujka poručio:
"Zašto ne bismo to učinili? To svakako treba biti učinjeno. Trebamo zaštititi naše interese i mi ćemo to učiniti. Ovi sustavi vrlo uspješno funkcioniraju u zemljama poput Japana i Kine. Oni su prvo pokrenuli naplatu kao isključivo nacionalni sustavi ograničen na vlastitom tržištu i teritoriju, te za vlastito stanovništvo, ali postupno takve odluke postaju sve popularnije…"
Što se nakon toga dogodilo? Ruski financijski portal VestiFinance.ru prije tri dana objavljuje članak kojem stoji "kako je Vladimir Putin naredio da se da ubrza i uspostava novog platnog sustava, te uputio vladu i središnju banku da kraja ovog mjeseca donesu odluku o osnivanju Nacionalnog platnog sustava (NPS).
Ruski portal navodi kako od 1. travnja dvojica dopredsjednika i prvih zamjenika premijera Medvedeva, Igor Šuvalov i Arkadij Dvorkovich, Središnja banka Rusije, "Rossiya Bank" i tvrtka koja se bavi sustavom plaćanja elektronskim karticama, "UECard", moraju slijediti upute predsjednika Vladimira Putina i do 15. travnja mu podnijeti detaljno izvješće o obavljenom poslu.
Bivši ministar trgovine i razvoja Ruske Federacije i aktualni izvršni direktor ruskog financijskog diva "Sberbank", German Gref, predsjedniku je poslao prijedloge o razvoju sustava elektronskog kartičnog plaćanja (UEC) i stvaranju uvjeta u kojima će se u svim ruskim gradovima i selima moći koristiti takav sustav.
Kommersant navodi kako German Gref nudi rok od tri mjeseca, što je osnova za stvaranje neovisnog platnog sustava i vjeruje kako će Državna Duma donijeti sve potrebne izmjene i dopune zakona potrebnih za uvođenje NPS-a.
Nacionalni platni sustav bi se za sada koristio isključivo na teritoriju Rusije, a ruska Duma će, nakon što su međunarodni platni sustavi Visa i MasterCard zbog američkih i europskih sankcija prestale pružati usluge ruskim klijentima, posve sigurno izglasati potrebne zakone.
Prvo čitanje zakona se održalo 4. travnja, a dnevni list Vedomosti piše kako je dan ranije Središnja banka Rusije poručila da se ne smije stvoriti model nacionalnog sustava plaćanja na bazi štedionice i dala je svoj prijedlog, a ruska banka "Sberbank" je obećala da će smanjiti svoj udio u elektronskom plaćanju odmah nakon usvajanja Zakona o NPS-u. U svakom slučaju ovo su tehnički detalji i ruski predsjednik je političarima i bankarima dao rok za uspostavu sustava, a sam ruski dnevni list koji je pisao o različitim prijedlozima uopće ne sumnja u njegovu uspostavu.
Novi sustav će biti potpuno neovisan o kartičnom poslovanju kakvog poznajemo i kod nas, a posve razumljivo bi bilo i proširenje na zemlje članice Euroazijske unije. Stoga klijente iz Rusije VISA i MasterCard mogu smatrati izgubljenima, a onima iz Bjelorusije i Kazahstana moraju ponuditi niz pogodnosti kako bi ih zadržali, no pogodnosti koje im neće jamčiti profit.
Novi neovisni sustav plaćanja i uvođenje rublja kao platežnog sredstva na svim razinama pokazat će i koliko je bilo pametno uvoditi sankcije ruskim bankama, a na Wall Streetu će znati odgovor onog trenutka kada zbog brzopletih odluka budu zbrajali gubitke.
Kina i Njemačka potpisali sporazum o korištenju yuana u međunarodnoj trgovini
Kako nijedan "problem" ne dolazi sam, još veći šok za Washington stiže iz Berlina nakon službenog posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Berlinu krajem prošlog mjeseca. U pregovorima s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel se nije ni spominjao dolar, ali je cijeli svijet upoznat s odlukom kineskih vlasti o "deamerikanizaciji financijskih tržišta" i na službenim stranicama Njemačke središnje banke stoji:
"Obim transakcija koje se na svjetskim i njemačkim financijskim tržištima mogu obaviti u kineskoj valuti ne odgovara važnosti Kine na globalnoj razini."
Njemačka središnja banka se ovim šturim priopćenjem obratila nakon potpisivanja Memoranduma o sporazumijevanju s Narodnom bankom Kine, a na protokolu su bili prisutni i kineski predsjednik Xi Jinping, kao i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Riječ je o vrlo ozbiljnoj odluci i svi su znali o čemu je riječ, ali se nitko nije usudio o tome javno progovoriti. "Memorandum o sporazumijevanju" jasno definira suradnju dvije središnje banke u kompenzaciji i reguliranju RMB plaćanja (Renminbi Payments), čime se Njemačka i Kina dodatno udaljuju od dosadašnje rezervne valute – dolara.
Posebno treba naglasiti kako ovdje nije riječ o dogovoru između Kine i nekakve financijske institucije iza koje stoji privatni kapital sa sjedištem u Luxembourgu ili Londonu, koje inače prave slične ugovore, nego se radi o dogovoru dvije ekonomske supersile i velikih svjetskih izvoznika – Njemačke i Kine – čija je bilateralna trgovinska razmjena u 2013. iznosila 200 milijardi dolara.
Njemačke kompanije u proteklih 15 godina masovno ulažu u Kinu, a unazad nekoliko godina kineske kompanije, uglavnom u državnom vlasništvu, počinju ulagati na milijarde dolara u Njemačku.
Komentirajući priopćenje kojeg je objavila Bundesbank 31. ožujka China Briefing javlja "kako je sporazum RMB plaćanja mehanizam u bankarskom poslovanju ili u kompenzaciji koji će uskoro biti važan korak za Kinu u internacionalizaciji takvog načina poslovanja i potpunom rješavanju dolara". (Renminbi je "narodna valuta" kontinentalnog dijela Narodne Republike Kine, čija je glavna jedinica yuan, tako da se može govoriti o prelasku na yuan u bilateralnoj trgovini između Njemačke i NR Kine op.a.)
"Frankfurt, grad koji je sjedište dvije središnje banke, najbolje je mjesto za novi početak", izjavio je član izvršnog odbora Bundesbanke, Joachim Nagel.
Kao valuta na globalnoj razini yuan još nije zastupljen na razini koja mu pripada, ali čini divovske korake u tom smjeru. U veljači prošle godine je razina RMB transakcija bila izuzetno niska, ali je prema podacima kompanije SWIFT, koja pruža usluge za više od 10 000 financijskih institucija i korporacija u 212 zemalja, nezaustavljivo rasla i za godinu dana je samo u Australiji obavljeno 248% više RMB transakcija u odnosu na prošlu godinu.
Unatoč težini koju Kina ima kao drugo svjetsko gospodarstvo, yuan je kao valuta u međunarodnoj razmjeni na mjestu koje mu ne pripada.
Na prvom mjestu su dolar i euro. U veljači ove godine dolar je bio zastupljen u 38,9%, a euro u 33,0% platežnih transakcija. U siječnju prošle godine je euro bio na prvom mjestu s 40,2%, dok je dolar bio drugi s 33,5%. Primjetno je da kako se Kina udaljava od dolara, njegov udio u međunarodnim transakcijama opada, a posebno su važne i koordinirane odluke Moskve u nastojanju Pekinga da dolaru oduzme moć koji je desetljećima imao kao jedina svjetska valuta.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja ima zadaću da očuva euro, pa makar to značilo i prisilno "spašavanje" ostalih zemlja članica eurozone, nije zaboravila ulogu Kine proteklih nekoliko godina.
"Zahvalni smo Kini koja je i u najtežoj krizi euro uvijek smatrala za stabilnu valutu. Kina nikada nije dovela u pitanje svoje povjerenje u euro i mislim da je to od izuzetne važnosti", izjavila je njemačka kancelarka.
Kina i Njemačka su suradnju gradili postepeno.
Frankfurt je kao komercijalni centar off-shore RMB transakcija aktivan od 2012. Izvršno povjerenstvo je utemeljeno u srpnju 2013. i u njemu su predstavnici njemačkog Ministarstva gospodarstva za Aziju, Saveznog ministarstva financija i njemačke Bundesbank. U listopadu 2013. se po prvi put okuplja skupina "RMB Initiative Group", koju čine četiri kineske banke u Frankfurtu, najveće financijske institucije u Njemačkoj i Njemačka središnja banka.
Ova radna skupina se bavi uspostavom modela RMB plaćanja, a vodi je Bundesbanka i veliku ulogu u njoj ima i kompanija SWIFT (čije sjedište jest u Belgiji), a treba reći kako u Njemačkoj sva financijska društva i institucije podržavaju ovu inicijativu.
"Ovo je važan i veliki iskorak u jačanju gospodarskih veza između Njemačke i Kine", izjavio je član izvršnog odbora Bundesbanke Carl-Ludwig Thiele.
Kineska agencija Xinhua opisala je tri ključna detalja kineske strategije.
"Kina promicanjem i internacionalizacijom RMB plaćanja želi olakšati međunarodnu trgovinu i ulaganja, ohrabriti off-shore centre u razvijanju i ohrabriti središnje banke da posluju s yuanom kao inozemnom valutom", s ovih nekoliko redaka je kineska agencija popratila događaj u Berlinu.
Iako se kineska državna agencija tradicionalno ne razmeće nepotrebnim objašnjavanjem, ova sažeta, ali jasna definicija znači da se ide u smjeru slamanja hegemonije dolara kao platežnog sredstva u međunarodnoj trgovini, ulaganjima i kao rezervne valute, što je kineska strategija od 2009., a od listopada prošle godine jedan od najvećih prioriteta kineske politike i financija.
Sjetimo se kako je prije nekoliko mjeseci Washington financijskom krizom zbog neizglasavanja proračuna ozbiljno zabrinuo vlasti u Pekingu. Kini je prijetio scenarij da se nađe s gomilom bezvrijednog papira u rukama i američke državne obveznice su u trenutku postale roba koje se svi žele riješiti.
Isti se slučaj dogodio u vrijeme Busheve administracije kada je Kina bila najveći posjednik obveznica koje su imale hipotekarna jamstva - "Fannie Mae" i "Freddie Mac", za koje su Kinezi mislili da nešto vrijede, no nisu vrijedile gotovo ništa. Tada je Kina izvršila pritisak na američkog predsjednika Georga W. Busha koji je zajedno s čelnicima FED-a učinio sve da im podigne cijenu. Kina je tada izbjegla gubitke zahvaljujući novcu američkih poreznih obveznika, a FED je na pritisak predsjednika odradio svoj dio posla. Međutim, nakon tog iskustva su se u Pekingu odlučili riješiti dolara.
Godinama koje su slijedile Kina je pažljivo i sustavno, korak po korak, "provodila multi-frontalnu strategiju (kako je nazvala agencija Xinhua op.a.), što znači da vlasti u Pekingu potpisuju ugovore o trgovinskoj razmjeni u nacionalnim valutama sa svim zemljama koje na to pristanu.
U odnosu na Kinu, Rusija ima puno manje trgovinskih i financijskih veza sa Sjedinjenim Državama, ali kao što smo objavili na početku i Moskva kreće istim stopama. Odmah nakon upozorenja ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je izjavio "kako su sankcije mač s dvije oštrice koji jednako može naškoditi i onima koji za njima posegnu kao političkim oružjem", uslijedile su konkretne mjere "napada na dolar". Vladimir Putin i ruski političari se više time i ne bave i sve je već u rukama ruskog ministra ekonomije i bivšeg zamjenika predsjednika Središnje banke Rusije, Alexeya Valentinovicha Ulyukaeva.
Hoće li dolar izdržati ovaj otvoreni napad Rusije i Kine (ili bolje rečeno kinesko-ruski napad op.a.) saznat ćemo uskoro. Situacija je već eskalirala do te razine da ukoliko se i ostali američki "saveznici" budu ponašali poput Njemačke, ili mnogih drugih zemalja s kojima je Kina potpisala sporazume o trgovinskoj razmjeni u nacionalnim valutama, Rusiji će ostati samo zadaća da odradi posljednji dio posla u kojem će dolar kao valuta globalne hegemonije na svjetskim financijskim tržištima postati povijest.
http://www.advance.hr/vijesti/rusija-prelazi-na-rubalj-i-ne-zeli-poslovati-s-dolarom-novim-sustavom-se-rjesava-usluga-visa-i-mastercard-sok-za-washington-iz-berlina-njemacka-priznaje-yuan-kao-sredstvo-placanja-na-medunarodnim-i-njemackim-trzistima/ 
