Topic: Porez - page 11. (Read 80595 times)

Za pocetak (na "samoj transakciji") ne, ali na kraju (ako biste dosli na vid poreznoj) bih se moglo pitati adakle vam (taj auto, ta kuca i.t.d.)...  

po ovome, ako sam dobro shvatio, znaci fizička osoba ne plaća porez na uplate od prodaje bitcoina?

Najnovije mišljenje Porezne Uprave o bitcoinu je iz 4. mjeseca ove godine:

https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19514

Jel došla kakva nova regluativa oko bitcoin prihoda kod nas?
I kolko su isplativi bankomati kod nas u odnosu na Slo? Negdje sam čitao da će promjenit porez... ali nista novo nisam vidio po tom pitanju

Naravno, posto SuperSport ne drzi evidenciju od uplata i isplata... 

https://bitcoin-mjenjacnica.hr/#buy-sell

ako prodam ovdje BTC i oni mi isplate pare na tekući/devizni - da li je za očekivati da će mi i na taj naćin oporeziti konverziju BTC u FIAT?
radi se o manjoj količini novaca.. cirka 8000kn...

Ako vec nezelite placati porez na bitcoin zaradu mozete svoje bitcoine poslati na skrill i na tu transakciju vam uzmu 1% fee i onda na supersport i onda par oklada i dignete paru pa ce ispasti da je zarada sa supersporta.

Vidim da nikada nisi plaćao porez i da ne razumiješ što je problem ovdje.
Jasno je potpuno da plaćam porez, i na što plaćam porez, na drugi dohodak iz inozemstva, od nesamostalnog rada.
Jasno je i koliko plaćam predporeza, prireza i doprinosa.
Ono što je bio i još je uvijek problem je što u kategorizaciji različitih vrsta zarade, nije posebno navedena zarada na Internetu.
Sukladno tome, takvoj zaradi nije dodeljrena ni joopd šifra, koja je neophodna da bi porezna prijava bila prihvaćena u poreznom sustavu.
Ako neki vid zarade još nije predviđen poreznim pravilnikom, i nije mu dodeljena posebna šifra, to naravno ne znači da se možemo ''izvući'' od plaćanja poreza, već da će porezni referent samo imati malo ''teži'' posao kako da prijava poreza kroz JOOPD obrazac uspješno prođe i bude prihvaćen u poreznom sustavu.
Zbog toga je porezni referent, u dogovoru sa voditeljem porezne ispostave, a sve u skladu sa poreznim zakonom, mojoj prijavljenoj vrsti zarade dodijelio šifru iz šifrarnika koja je najbliža onome o čemu se tu zapravo radi, a radi se o pasivnoj zaradi iz inozemstva, drugom dohotku.
Kada se porezni pravilnik i šifrarnik nadopune novim kategorijama, uključujući i internetsku zaradu, i dodijeli posebna šifra za tu vrstu zarade, tada ću i ja početi koristiti tu novu šifru u svom JOOPD obrascu.
Dok se to ne dogodi, koristit ću šifru za djelstnost/vrstu posla koja je najbliže definiciji onoga što radim i od čega zarađujem, a što je trenutno ponuđeno zakonom i pravilnikom.
Evo, nadam se da je sada to jasnije.

Tek sam sad pročitao ovo:

Pitat će te, kao i mene, o kakvoj se konkretnoj zaradi radi, i ti im onda možeš pokušati objasniti tu priču o struji i bitcoinima, na što će te oni samo ''bijelo'' pogledati te naći neko ''kreativno'' rješenje za ispunjavanje JOOPD obrasca na način da tvoju zaradu prikažu kao zaradu od umjetničkog rada u inozemstvu, ili nešto slično.
Ovo ne izmišljam, tako je moj porezni referent ''kreativno'' rešio problem kako u poreznoj prijavi prikazati izvor moje internetske zarade.

Kako to misliš kreativno riješio problem? Pa nije porezna tu da kreativno rješava probleme nego da ti točno kaže na što plaćaš porez i na koji način.

Ako prodam bitcoin zašto bih plaćao porez za umjetnički rad? Zašto nisi zahtjevao da ti da rješenje vezano za bitcoine? Pa nisi zaradu ostvario od umjetničkog rada nego od prodaje bitcoina.

Zaradio sam nesto sitno bitcoina za mobitel i planiram ga kupiti sa bitcoinima u jednom ducanu u zagrebu pa bi me zanimali porezi - tko placa porez i  moram li negdje pravdati kako sam dosao do tih bitcoina?

U ovom topicu, već si imao jedan konkretan primjer da naša hrvatska firma, koja se bavi kupovinom i prodajom bitcoina, da je na to oslobođena plaćanja PDV-a (na osnovi članka u zakonu o pDV-u da se on ne plaća na trgovinu s novčanicama koje nemaju uporabnu, zakonsku vrijednost).
Naravno, to ne znači da su oslobođeni drugih davanja, poreza na dobit i drugih doprinosa...
U mojem konkretnom slućaju, kada platim predporez, prirez gradu Zagrebu, i sve doprinose, na to ode otprilike oko 1/3 ukupnog iznosa kojeg sam dobio kada btc pretvorim u kune i povučem na bankovni račun, te prijavim poreznoj putem joopd obrasca u zakonskom roku od 8 dana. Još jednom, na bitcoine ne možeš prijaviti ni plaćati poreze, samo na valutu koja je zakonski priznata.
Ovo je samo moj primjer, ali ako recimo živiš u gradu sa puno manjim prirezom nego što je u Zagrebu, ostat e ti više novca nego meni
Na sve to, početkom naredne godine ide i povrat poreza na pretplaćeni iznos poreza i u mojem slućaju to još bude obično oko 1/7 ukupnog iznosa plaćenog poreza.
Eto, nadam se da ovi konkretni primjeri iz života, pomažu

Mene isto ovo zanima, kad poplaćaš sve te poreze, prireze, doprinose zdravstveno mirovinsko harač porez na zrak, kolika je vrijednost tog bitkoina na kraju?

Kad prijaviš to sve poreznoj koliko dobiješ od prodaje 1BTC koji košta 2800$? 40%? 50%? Jel dobiješ bar pola van?

Daj šibni neku cifru!

---

Ma nije mi sad jasno, evo, u zg primaju u jednom dućanu sa elektroničkom robom bitcoine, ako kupim TV sa bitkoinima, hoću li platiti porez? To jest zašto bih platio porez na TV kad se na TV ne plaća porez, a s obzirom da bitkoin nije priznata valuta kako dućan može prodavati telke i primati bitkoine? Oće li oni platiti porez na bitkoin što su dobili od mene? U biti kako će platiti porez kad nema poreza na BTC?

Hoće li mi porezna doći doma na vrata i tražiti porijeklo novca koji ne priznaju od kojeg sam kupio TV u dućanu koji prodaje robu legalno sa valutom koja ne postoji?  

---

Napravio sam nekakvu anketu o plaćanju poreza pa koga zanima - ni 2 sekunde posla - https://bitcointalksearch.org/topic/da-li-plaate-porez-na-kune-kad-mijenjate-bitkoin-u-kune-1960802

To ovisi o puno stvari, da li prijavljuješ prvi ili drugi dohodak, gdje živiš jer se prirezi razlikuju od grada do grada, zatim o osobnom odbitku, da li imaš uzdržavane članove obitelji, da li živiš u mjestu posebne državne skrbi...
Moj osobni izračun poreza, prireza i doprinosa, sa uputama kako ispuniti JOOPD obrazac, već imaš u ovo topicu pa to sada neću ponavljati. 

Danijel, mogu samo pitati na kraju suma sumarum koliko su svi ti porezi u postocima, tj na kraju za koliko te ogule?

Vidim da ti je I.Grozni vrlo detaljno i jasno objasnio proces darivanja, pa se neću na tome zadržavati.
Druga bitna stvar za razumjeti ovdje je da bitcoin u RH nije zakonsko sredstvo plaćanja.
To znači da ti ne možeš poreznoj reći da si ostvario neku zaradu od bitcoina, jer ti to neće priznati kao zakonski prihod.
Nikakve tu ''priče'' sa strujom i rudarenjem ne pomažu
Jedino kada pretvoriš te bitcoine u kune i povućeš na svoj bankovni račun u RH, ti možeš poreznoj prijaviti da si ostvario zaradu od INterneta u inozemstvu, i platiti na to porez, prirez i ostale doprinose.
Tada tek ta zarada za poreznike u RH postaje ''zakonita i legalna''.
Pitat će te, kao i mene, o kakvoj se konkretnoj zaradi radi, i ti im onda možeš pokušati objasniti tu priču o struji i bitcoinima, na što će te oni samo ''bijelo'' pogledati te naći neko ''kreativno'' rješenje za ispunjavanje JOOPD obrasca na način da tvoju zaradu prikažu kao zaradu od umjetničkog rada u inozemstvu, ili nešto slično.
Ovo ne izmišljam, tako je moj porezni referent ''kreativno'' rešio problem kako u poreznoj prijavi prikazati izvor moje internetske zarade.
Na kraju se sve svelo na to da je bitno da porezna prijava tj. jOOPD obrasci nekako prođu i budu prihvaćeni u poreznom sustavu, te da sam na vrijeme platio predujam poreza, prirez i doprinose, a da je ostalo za državu manje bitno.

odlicno, hvala svima, sad imam skoro sve sto me zanimalo i ako dode do toga znam u kojem smjeru ici...iako mislim da cu svejedno potraztiti poreznog savjetnika barem znam sto trebam pitati i na koji se naci otprilike realizira

hvala jos jednom, veoma ste ljubazni i strpljivi

Teoretski da ali uvijek postoji 'kvaka' u ovom slučaju zove se "Opoziv darivanja"

"Pojam darovanja: Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepušta drugoj strani (obdarenik) neku imovinsku korist, a ova to prihvaća.
Ovaj je ugovor uređen Zakonom o obveznim odnosima (N.N. 35/2005, 41/2008, 63/2008) (nadalje u tekstu: ZOO), koji propisuje da ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.
Karakteristike: Za razliku od oporuke koja je jednostrani pravni posao, ugovor o darovanju je dvostrani pravni posao, a to znači da je za perfekciju posla, osim očitovanja volje darovatelja, nužno potrebno i očitovanje volje obdarenika, tj. prihvat. Budući je ugovor o darovanju, tj. darovanje pravna osnova za stjecanje vlasništva bez naknade, nužni je prilikom njegova sklapanja poštivati socijalna načela i interese darovatelja, obdarenika i treće osobe. Ugovor o darovanju je obvezno-pravni ugovor i njegovim sklapanjem se zasniva ugovorni odnos između darovatelja i obdarenika na osnovu kojeg se ugovor o darovanju ukazuje kao pravna osnova za stjecanje prava vlasništva na strani obdarenika na predmetu darovanja.
Oblik ugovora:Sukladno Zakonu o obveznim odnosima (čl. 482.) ugovor o darovanju nekretnine mora biti sklopljen u pisanom obliku, dok ugovor o darovanju bez prave predaje stvari čak mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave (čl. 482. st. 2. ZOO-a).U slučaju ne pridržavanja oblika ugovora, propisanog čl. 482., ugovor će biti ništetan, tj. isti neće proizvoditi pravne učinke. U praksi će darovatelj kada je predmet darovanja nekretnina, morati u najmanju ruku ovjeriti svoj potpis pred javnim bilježnikom, a sve kako bi bilo moguće ostvariti zakonom propisani modus stjecanja prava vlasništva na nekretninama, a što je upis u zemljišnu knjigu.

    Što u naravi, podrazumijeva, da nekretnina u samom ugovoru mora biti precizno i točno opisana, sukladno odgovarajućim zemljišno-knjižnim podacima?
    Bitni elemnti ugovora:Dva su ključna-bitna elementa ugovora o darovanju, a to su:- predmet ugovora
    - volja darovatelja da učini darovanje (animus donandi)Ukoliko ugovorne strane o navedenim elementima ne postignu suglasnost, ugovor o darovanju neće proizvesti pravni učinak.
    Predmet ugovora:Predmet ugovora o darovanju može biti jedna ili više stvari darovatelja, imovinska prava darovatelja, jedan dio ili cijelokupna imovina darovatelja i buduća imovina.
    Stvar koja je predmet ugovora o darovanju nužno mora biti određena ili odrediva, što zapravo znači da stvar mora biti individualizirana, a sve kako bi se točno znalo koja se imovinska vrijednost prenosi na obdarenika ugovorom.
    Predmet ugovora može biti svaka stvar, u pogledu koje promet nije isključen niti ograničen. Svakako je za napomenuti, kako sklapanje ugovora o darovanju pa i sama predaja ne utječe na sudbinu stvarnih prava koja treće osobe imaju na predmetu darovanja, a sve iz razloga što darovatelj ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima na stvari. Dakle ukoliko je predmet darovanja neka stvar na kojoj treće osobe imaju neko stvarno pravo, obdarenik je dužan i obvezan poštovati ta prava, a treća osoba ima pravo ostvariti svoje pravo na isti način kako je to mogla ostvariti prema darovatelju. Ukoliko se ugovorom o darovanju prenose imovinska prava, mora biti riječ o prenosivim pravima. Darovati se može cijela sadašnja imovina, a darovanje buduće imovine ograničeno je suspenzivnim uvjetom , a taj uvjet jest da darovatelj tu imovinu uopće stekne. Darovanje buduće imovine mora se posebno ugovoriti.
    Odgovornost darovatelja za materijalne nedostatke darovane stvari:
    Obzirom da je ugovor o darovanju besplatan pravni posao, na strani darovatelja ne postoji odgovornost za fizičke i pravne nedostatke stvari koja je predmet ugovora. Međutim u slučaju kada je darovatelj zlonamjerno prešutio neke nedostatke stvari da bi pričinio štetu za obdarenika, on će biti odgovoran za fizičke odnosno pravne nedostatke stvari i biti će obvezan obdareniku naknaditi štetu koja bi mu uslijed tog i na taj način bila prouzročena.
    Posebne vrste ugovora o darovanju: Darovanje s nametom- jest ugovor o darovanju u koji je unesen uglavak, kojim se obdarenik obvezuje da u korist darovatelja, treće osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvrši određenu radnju ili se od nje uzdrži. Osim darovatelja, ispunjenje nameta mogu zahtijevati i njegovi nasljednici, kao i nadležno državno tijelo ako je određen u nekom javnom interesu. Međutim da bi mogao zahtijevati ispunjenje nameta darovatelj mora prethodno ispuniti svoju činidbu, dakle mora predati dar obdareniku. Ne ispuni li obdarenik namet, darovatelj mu ostavlja dodatni primjereni rok, pa ako ni u tom roku ne dođe do ispunjenja nameta, darovatelj ima pravo na raskid ugovora i povrat dara.Obdarenik ima pravo odbiti ispunjenje nameta, ako se odnosi na protupravnu radnju, kao i u slučaju kada dar ne pokriva troškove ispunjenja nameta. Osim toga obdarenik se može osloboditi ispunjenja nameta povratom dara, ali ne u slučaju kada je ispunjenje nameta u javnom interesu.
    Nagradno darovanje - u slučaju kad je učinjeno na ime nagrade, priznanja za neki uspjeh ili neke zasluge. Međutim ako je netko imao pravo na nagradu po osnovi ugovora ili zakona, tada ne možemo govoriti o darovanju, već će se u takvim slučajevima biti riječ o naplanom pravnom poslu ili izvanugovornoj obvezi.
    Uzajamno darovanje - postoji kada se ugovori da će obdarenik uzvratiti darovatelju, odnosno kada strane jedna drugoj obećaju darovanje. Dakle u oba se slučaja javljaju iste ugovorne strane, samo s izmijenjenim ulogama. U ovom slučaju sukladno ZOO-u dar zapravo postoji samo u glede veće vrijednosti dara, tj. razlike u vrijednostima.
    Mješovito darovanje - postoji kada činidbe u naplatnom poslu nisu vrijednosno jednake, a za razliku vrijednosti je nedvojbeno izražena namjera darovanja.
    Darovanje za slučaj smrti - jest ugovor o darovanju kod kojeg je pravni učinak odgođen do smrti darovatelja, dakle akt sklapanja je nužno odvojen od akta ispunjenja. Za valjanost tog darovanja potreban je oblik javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) isprave, što naravno podrazumijeva nužnost pismene forme, nadalje je bitno da se darovatelj odrekao opoziva darovanja i da je to navedeno u samom ugovoru, da je darovatelj predao ugovor obdareniku, te da je obdarenik prihvatio darovanje. Obdarenik iz ugovora o darovanju za slučaj smrti i njegovi nasljednici u odnosu na ostavinu darovatelja se ne smatraju nasljednicima nego vjerovnicima, pa stoga obdarenik na temelju ugovora o darovanju za slučaj smrti može tražiti od nasljednika da mu se darovana stvar uruči. Darovana stvar ne ulazi u ostavinsku masu, pa tako nije niti predmet ostavinske rasprave, a samo darovanje za slučaj smrti nije osnova za nasljeđivanje, niti se obdarenik smatra nasljednikom.
    Odustanak od darovanja: Sukladno odredbi čl. 490. ZOO-a darovatelj može odustati od ugovora o darovanju, sve dok njegova obveza na ispunjenje ne dospije, ukoliko se poslije sklapanja ugovora njegovo imovinsko stanje toliko pogorša da bi ispunjenje ugovora ugrozilo njegovu uzdržavanje, odnosno onemogućilo ispunjavanje njegove obveze davanja uzdržavanja.
    Opoziv darovanja: Pravo opozvati darovanje je osobno pravo darovatelja i ne prelazi na nasljednike. Unaprijed odricanje od prava na opoziv nema pravnog učinka. Članak 493. ZOO-a navodi dva osnovna razloga za opoziv darovanja, i to:
    - ako darovatelj nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, međutim darovanje se može opozvati samo ako se dar ili njegova vrijednost još uvijek nalazi u imovini obdarenika, te ako se i obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba.
    - drugi razlog zbog kojeg darovatelj može opozvati darovanje jest gruba nezahvalnost obdarenika. Sukladno čl. 494. st. 2. ZOO-a, gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji kazneno djelo kažnjivo po kaznenim propisima, ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji. Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje. Darovanje se ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku. Odricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti nema pravi učinak.
    Nadopuna zbog povrede nužnog uzdržavanja: Ukoliko je onaj koji je dužan uzdržavati drugoga, darovanjem trećem to pravo povrijedio, uzdržavani ima pravo zahtijevati od obdarenika nadopunu onog što mu darovatelj, zbog učinjenog darovanja nije više u stanju davati. U slučaju kada postoji više obdarenika, raniji obdarenik će biti u obvezi samo ako prilozi kasnijih obdarenika nisu dovoljni za nadopunu uzdržavanja. Nadopuna se može zahtijevati i od obdarenikovih nasljednika, ako se dar ili njegova vrijednost nalaze u ostavini.
    Oblik opoziva :Darovanje se opoziva pisanom izjavom upućenom obdareniku, time da potpis na izjavi mora biti ovjeren od strane javnog bilježnika.Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv, saznala za razlog opoziva, osim u slučajevima kada jeZakonom o obveznim odnosima ili posebnim zakonom drugačije određeno.U slučaju opoziva darovanja, obdarenik je dužan vratiti dar, odnosno njegovu vrijednost.Na vraćanje dara se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima, koje uređuju stjecanje bez osnove."

znaci u teoriji, ja bi mogao platiti vlasniku auta (rodaku) u btc, on primi btc i mi napravi darovni ugovor? drzava ce istraziti porjeklo imovine i ja cu im pokazati da je samo utrosena el. energija kako bi dosao do btc-a koji oni ne smatraju sredstvom placanja te posjedovanje istog nije bilo oporezivo, a to sto bivsi vlasnik smatra da ta "bezvezna" valuta za njega ima neku vrijednost i sto ce on kasnije sa btc nije vise moj problem, no kako u cijelom procesu nije nigdje bilo kune niti neke druge fiat valute jedini porez sto je ostao je 5% za prijepis

Teoretski ti možeš kupiti auto bez problema. Državu ne zanima tko radi konverziju i tko je posrednik u prodaji (u ovom slučaju neka auto kuća), a porez plaća krajnji kupac u ovom slučaju ti. Državu zanimaš ti kao kupac tj. kada dobije podatke da je prodan auto vrijednosti 150 000kn osobi koja je nezaposlena država nalaže istragu porjekla imovine.


Već rekoh gore... porez plaća kupac a ne prodavač. Država niti zna, niti je zanima kako se dolazi do Bitcoina i za nju Bitcoin uopće ne postoji i nema vrijednost.


i u ovom slučaju postoji posrednik. Prodavač prima Bitcoin ali preko posrednika koji mu za taj Bitcoin isplaćuje kune. Darovni ugovor možeš napraviti s rodbinom ili prijateljima ali ne sa prodavačima.


Nitko te ne pita za vrijednost telića... jer telići vrijede koliko vrijedi taj auto koji si dobio za njih, a ako s bivšim vlasnikom nisi napravio darovni ugovor za auto osim prijepisa platit ćeš i porez na procjenjenu vrijednost auta.

hvala obojici na trudu i svim savjetima, svakako visestruko ste mi prosirili znanje o mogucnostima i nemogucnostima u ovoj drzavi pa ako ikad dode do toga da imam vecu cifru znam u kojem smjeru ici

no, najvise me zanima zasto ja ne mogu legalno kupiti auto bez dokazivanja otkud mi novac i bez placanja poreza ako koristim btc karticu koja primatelju automatski prebacuje u kune? kako ja nisam taj koji radi konverziju vec xapo i kako ja nisam taj koji prima valutu koju poznaje nas zakon vec autokuca, zar ne bi oni trebali platiti porez a ne ja?

s obzirom da se zna kako se dolazi do bitcoina tj u mom slucaju trosenjem el. energije na drugu bezvrijednu valutu (bezvrijednu u ocima porezne) te ista ta se zamjenjuje za bitcon koji nije oporeziv, zar to nije dovoljno da dam objasnjenje "otkud mi" te onda dalje nebitno tko ce ga od mene primiti vec da taj koji od njega dobije kune treba platiti porez na prodanu robu kako je i inace slucaj kod trgovanja?

ili drugi scenarij...sto ako prodavac prima btc i platim btc-om bez ikakvih konverzija, da li se onda kupo-prodajni ugovor tretira kao darovni?

mislim meni je sve to novo podrucje oko kriptovaluta i tek se mjesec dana bavim time ali mi nije jasno ako je kupnja, prodaja i razmjena btc-a oslobodena poreza zasto bi ja kod placanja sa njim morao platiti porez na protuvrijednost u kunama ili uopce dokazivao porijeklo valute koja za njih ne postoji iako druga strana (prodavac) ih priznaje

karikiram: ako mi krava okotila tele i ja zamjenim 10 telaca za auto, duzan sam samo platiti prijepis za auto, nitko me ne trazi da platim porez na iznos koliko telci vrijede u kunama