Topic: ICO Analize - page 8. (Read 17291 times)

Spremam josh jednu pripremu PHONEUM.
I spremicu dopunu za Blinked imaju sad i soft i hard cap.

Danas ili sutra cu uraditi.

E, odlično! Tako nekako i ja to doživljavam i baš gledam te tokene koji imaju velik supply a mali circulating supply i razmišljam kako kad-tad to mora doći ako ne točno na omjer 1:1, onda sigurno dosta blizu.

Hvala na detaljnom objašnjenju, točno tako nešto sam se i nadao čuti.

Generalno ti tokeni što idu za održavanje, razvoj i tako dalje se obično prodaju od strane firme na burzi kako bi došli do love za plaćanje developera, režija i svega ostalog. Znači kod legit projekta ulaze u circulating supply postepeno kroz neki duži vremenski period. Ja bi u isti koš stavio i marketing tokene jer marketing nisu samo airdropovi i bounty već i lova koju moraju platiti za štampanje majica, plakata, reklame, stručnjake ili šta već.

Tokeni koji idu osnivačima obično imaju neki vesting period. Što u biti znači da ih smiju prodati 20% svake godine ili kako je već dogovoreno. Obično je razdoblje 3-5 godina prije nego smiju prodati sve.

Rezerva služi za prenamjenu u sektor di pofali love. U biti svi tokeni koji postoje završiti će u circulating supply prije ili kasnije.

Baš zbog toga sam jako oprezan kod dugoročnog ulaganja u projekte kao što je Ripple koji ima circulating supply 1/3 total supply. Uzeo sam ga za primjer samo zato jer sam s njim u zadnje vrijeme najviše trgovao i ako nekog zanima izašao van iz svih pozicija jer mislim da je to to što je bilo od rasta cijene za ovaj mini ciklus.

Šta se tiče uništavanja tokena, to se u biti jedino radi kada projekt odluči da je spaliti sve tokene koji ostanu ne prodani nakon ICO-a. Ponekad neki projekt odluči i uništiti dio tokena iz recimo rezerve kako bi povećao špekulativna ulaganja i dignuo cijenu. Ali to su uglavnom privremena rješenja za privući mase "glupog novca" budući da se radi o neznatnim količinama.

Ovo je bilo doata generalno ali nadam se da je pomoglo. Normalno da to nije slučaj u svim projektima ali ja tako shvaćam problematiku i čini mi se da većina ozbiljnih projektata obično i radi na taj način.

Imam jedno pitanje koje ne znam gdje bih postavio, ovo je tema za analize pa mi izgleda primjereno.

Teoretski, uzmimo da projekt ima max supply od 100 milijuna tokena. Od toga prodaju 60%, 20% ide u development fond, 10% u marketing i 10% osnivačima.
To znači da 60 milijuna tokena ide u prodaju, circulating supply se računa iz toga, to su tokeni u opticaju. Ako se dio locka, miče se iz trenutnog opticaja ali kad-tad može natrag u opticaj.

Međutim, na koji način se raspoređuje ostalo? Ajmo reći da marketing znači dijeljenje tokena i da će oni ući u opticaj, isto za osnivačke tokene jer je za očekivati da će osnivači prodati.
Što znači ovih 20% (20 milijuna tokena) za development fond? Predstavlja li to plaću za developere u tokenima ili nešto drugo? Mislim, sumnjam da neki fancy developer radi za tokene - plaće za taj sektor su brutalne, nitko to ne bi prihvatio.

Razrade su puno kompliciranije od toga, često je nešto u stilu 3% za razvoj, 7% za održavanje, 10% za rezervu itd itd itd..

Kamo to sve ide, ulazi li to ikada u potpunosti u circulating supply, pali li se dio toga ili nešto deseto?
Na koji način to gledate kad analizirate?

Dobio sam tekst za prevesti i staviti u W12 ANN temu. Mislim da je tekst dosta zanimljiv, postavlja neka OK pitanja i nudi dosta zanimljiva mišljenja i odgovore pa ću ga staviti tu, pošto je W12 bio analiziran u ovoj temi a trenutno ima super ponude vezane za premium račune.

Ukoliko nije primjereno, samo pošaljite PM i staviti ću u odgovarajuću ANN temu. Malo je dugačko..

Potraga za utočištem

Trenutna priča o kripto tržištu može se svesti na jednu riječ: ‘pušiona’. Tako je, kripto industrija se trenutno nalazi u velikim problemima, a vrijednost kompletne imovine na mjenjačnicama pada niz odvod, poput pepela po glavama očajnih investitora, hodlera i ostalih kripto entuzijasta. Međutim, postoji svjetlo na kraju tunela, tržište je ciklične prirode i obećava nam puno više čak i od onoga što smo vidjeli na najvećem dosadašnjem vrhuncu kripto ludila.
Mnogi se pitaju koji je uzrok ovakvim promjenama i problemima. Razloga je zaista mnogo, uključujući manipulacije uzrokovane od strane kripto kitova, državne regulacije, ljetni uspavani period godine, konačno buđenje ulagača i shvaćanje da je puno projekata bilo ili jako prenapuhano ili od početka osmišljeno kao prijevara. Međutim, moguće je istaknuti jedan izuztetno važan čimbenik koji može dati odgovor na pitanje gdje leži problem - a to je nedostatak centraliziranih rješenja. Da, poletjeti će truli pomidori i optužbe će biti vikane u mahnitom bijesu, pa svi znaju da je centralizacija suprotna samom smislu i ideji blockchaina. Zato ostanite još malo sa mnom da vam objasnim pojam centralizacije o kojem ćemo pričati u ovome članku prije nego krenete s optužbama.
Kripto tržištu nedostaju jedinstvene, povjerljive i potpuno decentralizirane platforme i rješenja koja su slična centraliziranima, koja su pak u zadnjih nekoliko stotina godina investitorima ponudila toliko potreban osjećaj povjerenja. Bio to Nasdaq, Wall Street ili bilo koja druga mjenjačnica ili platforma, njihova srž ponašanja kao centralizirane i povjerljive, regulirane platforme privukla je milijune ulagača i omogućila im zakonit i kontroliran pristup klasičnom ekonomskom modelu na kojem današnji svijet počiva. I upravo je to mjesto na kojem treba tražiti alternative.

Nedostaci na svim razinama

Nedostatak takve, potpuno strukturirane platforme sposobne brinuti se o svim potrebama ulagača u decentraliziranom prostoru dovela je do pada cijene 99% altcoina i do kompletnog zamora tržišta zbog velike količine projekata koji su propali u ranim fazama ili jednostavno od početka bili prijevare. Promjene su nužnost. Prema statističkim podacima, u 2017. godini gotovo 6 milijardi dolara uloženo je u projekte koji su ili propali ili bili prijevare, ili čija je vrijednost višestruko manja od one tijekom ICO-a.
Ništa nije napravljeno kako bi se takva situacija promijenila. Bilo je slabašnih pokušaja da se unese malo reda u kripto prostor tijekom posljednjih nekoliko godina, međutim, projekti poput DeHedgea koji su se željeli baviti osiguravanjem ulagača tijekom ICO-a imali su ili štura objašnjenja kako to planiraju napraviti ili jednostavno loše strukturirane financijske modele osiguravanja ulagača. Neki od tih projekata sada su tek sjena onoga što su željeli postati, a većina ih je propala pošto nisu uspjeli skupiti dovoljnu podršku ili stvoriti okvire unutar kojih bi bili važan čimbenik i izazivač za ulogu decentraliziranog i vjerodostojnog regulatora na tržištu punom prijevara.

Sve je započelo tako dobro

Koncept ICO-a bio je veoma inovativan i odličan način za mnoge projekte da pronađu kapital koji im je potreban za razvoj. Također, bio je i prirodan način za prikupljanje kapitala od strane raznoraznih prevaranata koji bi odmah išli u zatvor da su takve planove i projekte izložili u tradicionalnom ekonomskom sustavu. Istina je da su postojali projekti koji su uspjeli generirati 100x ili čak 1000x zaradu, ali bilo ih je jako malo. Na žalost, ta vremena su prošla a ICO koncept se razvio (ili bolje, devaluirao) u zastrašujuću zvijer koja nimalo ne privlači ulagače i štoviše, odbija ih svojom nestabilnošću i nesigurnošću.
Ekstremno je riskantno uložiti veliku količinu novca u projekte koji nemaju razvijen održivi poslovni model i skalabilnu ekonomiju tokena. U tradicionalnom venture modelu trgovanja, situacije u kojima projekt privuče 40 milijuna dolara bez ikakvog poslovnog modela su potpuno apsurdne i nemoguće. Upravo tu ideja decentraliziranog, a opet, dovoljno centraliziranog ekosistema najbolje može doći do izražaja.
Jedini mogući način zarade na ICO tržištu danas je pronaći projekt koji će uspjeti, a to doista nije lako. Niti jedan analitičar ne može izvaditi kristalnu kuglu i proreći budućnost, a na trenutnom tržištu ne postoji nikakva zaštita za investitore kojima preostaje jedino nadati se da njihova investicija neće propasti ili da netko jednostavno neće uzeti njihov novac i nestati. Čak i najbolji analitičari i ICO investitori pogode samo 1 od 10 projekata. Neprofesionalni ulagači riskiraju i puno više jer jednostavno nemaju potrebno iskustvo pravilnog skeniranja projekata kakvog iskusni ulagači imaju.
Jedino novo tehnološko rješenje i izrada ekosistema baziranog na povjerenju može uvjetovati promjenu trenutnog ICO modela i samim time donijeti značajne pomake nabolje i popraviti trenutnu situaciju.

Što moramo učiniti?

Ono čemu trebamo težiti je da imamo platformu koja bi sama regulirala ICO projekte na tržištu. Možda ovo zvuči kao luda fantazija i neki će reći da za to imamo vlade i države ali moramo si priznati da su one spore i da jako puno riba nađe put kroz njihove mreže. Sjetimo se samo TheDAO-a.
Da, imamo Ethereum, ali tko kontrolira bezbroj projekata koji su registrirani na platformi? Nitko, nema ni potrebu. Isto vrijedi i za Bitcoin mrežu, NEO, Waves i sve ostale na listi. Algoritmi Proof of Work i Proof of Stake u ovom su kontekstu beznačajni, čak i kontraproduktivni, pošto su njihovi nodeovi osmišljeni na način da rade za vlastitu zaradu.
Projekti, bez obzira na ideju i konačnu svrhu, moraju imati nekakav plan implementacije. Ukoliko nemaju, nisu vrijedni spomena. Međutim, za investitore iz drugih dijelova svijeta veoma je teško pratiti implementaciju samog projekta što je i samo po sebi Sizifov posao jer je većina projektnih timova ili nesposobna ili postoji samo na papiru. Potrebna nam je platforma koja bi projekte držala odgovornima za njihova obećanja. A jedini način na koji će projekti osjetiti kazne je isti onaj zbog kojeg su zapravo i pokrenuli ICO - novac.

Slijedite zec…Novac

Novac je ključ kripto tržišta i postoji samo jedan način da se osigura da nije ukraden ili pogrešno iskorišten, a to je da bude usmjeren na unaprijed definirane točke projektnog plana, na način da se oslanja na samu blockchain tehnologiju.
Blockchain omogućava kontrolu i odgovornost, ali neobično je da nikome još nije palo na pamet da taj tehnološki aspekt i mogućnost iskoristi da natjera projekte da slijede zadane točke projektnog plana. Može biti mnogo razloga za takav previd, ali činjenica je da niti jedna dosadašnja platforma nije pokušala omogućiti metodu povratka investicije svojim ulagačima kao vid zaštite od ulaganja u projekte koji ne prate projektni plan kojeg su sami definirali u početku. Problem je zapravo u praćenju implementacije projektnih ciljeva i osiguravanju nagrade za ispunjavanje tog cilja u vidu otpuštanja dijela kapitala za daljnji rad.

Je li moguće?

Je li praćenje implementacije projektnih ciljeva zaista toliki izazov kada u našem repertoaru imamo tako moćan alat kao što je blockchain tehnologija? Očito ne, pošto je odgovor došao iz industrije koja pati od pogrešno iskorištenog novca jednako koliko i kripto svijet.
Dobrotvorna pomoć možda na prvi spomen zvuči nekako biblijski, asocira na pomaganje drugima, brigu o njima i održavanje društvenih vrijednosti. Međutim, u realnom svijetu, bit dobrotvorne pomoći je novac. Novac koji je pogrešno iskorišten. Često je novac kojeg ljudi u dobroj namjeri uplate dobrotvornim organizacijama jednako značajan potrebitima kao što su Facebook lajkovi bitni gladnima. Tržište dobrotvorne pomoći na prijevare i administrativne troškove i prepreke izgubi svaki drugi cent, to je 50% uloga!
Upravo ovdje specifično spajanje dobrotvorne pomoći i blockchaina dolazi u pomoć kripto tržištu i njegovim sudionicima u vidu W12 dobrotvornog projekta baziranog na blockchainu. Bit projekta leži u stvaranju različitih DAO organizacija različitih tipova s definiranim ciljevima, razrađenim projektnim planovima i glavnim fazama njihove implementacije. Tim i developeri zarađuju sredstva tek nakon ispunjavanja unaprijed definiranih ciljeva osmišljenih s ciljem stvaranja proizvoda i održive ekonomije tokena. Ukoliko ciljevi ne budu ostvareni, kupci tokena imaju pravo na povrat uloženih sredstava. Takvo rješenje uvelike smanjuje rizike, povećava transparentnost, štiti od prijevara i eliminira potrebu za povjerenjem u projektni tim, pošto platforma sama mjeri i kontrolira i implementaciju projektnog plana i posljedičnu distribuciju sredstava.
Uz to, ukoliko zaista želite darivati novac za dobrotvornu pomoć i želite biti sigurni da je uplaćeni novac zaista iskorišten za nešto dobro, W12 je zasigurno rješenje za vas. Platforma je inicijalno zamišljena kao platforma za dobrotvornu pomoć koja se razvila u infrastrukturu za praćenje ostalih projekata koji su se registrirali na njoj. Tisuće sirotišta, škola i značajnih socijalnih projekata uvelike bi koristilo čovječanstvu da se sredstva koja su im inicijalno bila namijenjena nisu zlorabila. Koristeći W12 platformu, svaki darivatelj može provjeriti tijek vlastitih doniranih sredstava i točno vidjeti na što su ona utrošena.
Tržište dobrotvorne pomoći 44 je puta veće od ICO tržišta i prošle godine je iznosilo više od 700 milijardi dolara, od kojih prema službenim podacima više od pola nije stiglo do krajnjih korisnika. Tržištu nedostaje transparentnosti i ogromna količina novca nepotrebno je potrošena na administrativne troškove, marketing i ostalo.
Prva verzija W12 rješenja već je izrađena i potpisani su ugovori s dvadesetak ICO projekata. Početak prodaje ICO tokena putem zaštićenog modela planiran je za kraj listopada. Projekt ima i ograničen broj veoma primamljivih premium računa (njihove prednosti navedene su na web stranici) i projekt je priznat samim time što je dogovoreno partnerstvo s dodatnih stotinjak projekata.

Pogled unaprijed

Suočimo se s ružnom činjenicom da je ICO tržište kakvo smo poznavali gotovo i da takav model trune na kripto groblju, zajedno s stotinama mrtvih coinova. Jedini način za promjenu je ulaganje putem zaštićenog modela. Modela decentralizirane centralizacije kao ovoga kojeg nudi W12 projekt, koji ima tehnička i regulirajuća svojstva.
Tržište treba decentraliziranu centralizaciju temeljenu na principima odgovornosti za dana obećanja i na mehanizmima koji ulijevaju povjerenje i u mogućnosti su pratiti na koji način se sredstva koriste i osigurati njihov povrat investitorima ukoliko se koriste na pogrešan način. Ukoliko će ovo tržište preživjeti, treba mu promjena s mehanizma koji donosi prihod prevarantima na ekosistem kojem je cilj osigurati svoje klijente. A ukoliko se ulagači na tom tržištu okrenu modelima i rješenjima koja garantiraju sigurnije i prosperitetnije ulaganje, i tržište će samo porasti do još neviđenih visina.

Napraviti ću analizu Lucre Tokena u bližoj budućnosti. Na prvu mi se čini kao dobar projekt. Malo sam u gužvi, putujem poslovno po lijepoj našoj tako da je možete očekivati vjerojatno krajem tjedna.

Bounty Tema za nestrpljive