Kad banka odobri kredit stavljanjem brojki na tekući račun zajmoprimca, a ovaj za te brojke kupi robe ili usluge na tržištu, kako će on doći natrag do tih brojki kad mora platiti prvu ratu kredita? Hoće li mu te brojke pasti s neba ili on mora imateljima tih brojki "isplatiti" neke robe i usluge?
Ako su brojke na tekućem računu nastale kreditom, što se događa s njima kad se kredit vrati?
Eto, toliko za početak. Čisto da krenemo od osnova, ako zaista ne glumataš.
Zaraditi će taj novac tako što će prodati usluge/robu nekome drugome.
Onda taj novac uzima banka i posuđuje ga nekome drugome kako bi dodatno zaradila na kamatama.
Opet to se apsolutno nikako ne razlikuje od onog što se događa u Lending sekciji foruma.
Ja nekome posudim bitcoin, i što se događa s bitcoinom koji mi on vrati?
Ja ga posuđujem nekom drugom, a oni isti zarađuje prodavanjem usluga/roba kako bi otplatio dug.
Dakle, zajmoprimac je stvorenim novcem prvo uzeo robe/usluge tržišnim akterima, a nakon toga im postepeno vraća(isplaćuje) robe/usluge, dok banka i njezin novac samo posreduju pri tom poslu posuđivanja i vraćanja roba/usluga.
Sad kad smo to riješili idemo na sljedeći krug pitanja. Kad rudari sa novo stvorenim bitcoinima uzmu robe/usluge tržišnim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti tržišnim akterima protuvrijednost tih roba/usluga? Dakle Satoshi Nakamoto i ekipa npr., su u početku stvorili velike količine bitcoina i od tad tim bitcoinima uzimaju robe/usluge tržišnim akterima. Jesu li oni obvezni vratiti njihovu protuvrijednost u drugim robama i uslugama, kao što su to obvezni zajmoprimci? I jesu li tu obvezu zaštitili nekim kolateralom na koji u konačnici imatelji bitcoina imaju pravo?
Banka ne posreduje. Banka je ta koja posuđuje novac i kojoj se novac vraća.
Apsolutno jednako kao osobe kojima ja posudim bitcoin. Oni prvo uzmu robe/usluge tržišnim akterima, a nakon toga postepeno vraćaju (isplaćuju) robe/usluge. Ako je banka samo posrednik u tom poslu za dolar, i ja sam samo posrednik za bitcoin.
--
Nisam pročitao ostale replyove jer sam u žurbi trenutno, no vidio sam tvoj napad na digitalno.
Ti si svjestan da je 90% FIATa digitalno? I da nigdje ne postoji javna evidencija koliko je tog novca u opticaju? Da se stvara samo klikom na dugme, upišeš koliko želiš i to je to, viola, ukrao si novac svim imateljima dolara.
Znaš gdje je evidencija Bitcoina? Blockchain.
Javna sa svakom adresom i svakom transakcijom.
Nikada ga neće biti više od 21 milijun, to je sve što postoji, i za svaki koji je nastao imamo evidenciju.
I sam je decentraliziran pa postoje tisuće nodova koje vode taj blockchain i međusobno se provjeravaju kako bi vidjeli da je svaka transakcija točna i poklapa se sa prijašnjima. Svaka transakcija je matematički verificirana i javno zapisana na decentraliziranoj mreži kojoj svatko ima pristup.
Dolar/Eur/Funta nemaju ništa od toga. Njihovu evidenciju ne vode ni centralizirane vlasti koje ih tiskaju nemilom silom.
Imaš prilično prozirnu taktiku - naškrabati što više teksta o stvarima koje nemaju veze s mojim pitanjima kako bi izbjegao jednostavne odgovore na njih, a koji kristalno jasno ističu razliku između fiat valuta i bitcoina. A ta razlika je da fiat valute služe kao sredstvo za posredovanje pri vremenski odgođenoj razmjeni roba/usluga između zajmoprimca i tržišnih aktera, dok bitcoin služi kako sredstvo pomoću kojeg rudari izvlače robe i usluge od tržišnih aktera bez da im ikad predaju svoje robe/usluge. Prvo je običan posao razmjene roba/usluga. Drugo je prevara izvlačenja roba/usluga - naravno trenutno neisplativa jer su je iscijedili inicijalni rudari.
Navedene činjenice neće nestati zbog tvoje taktike izbjegavanja odgovora te navođenja iznimnih anomalija fiat sustava. Anomalije fiata ne mijenjaju činjenicu da većina zajmoprimaca vrati kredit ili ga osigura kolateralom, pa se većina imatelja novca isplati ili u robama/uslugama ili u kolateralima. Inflacija pak je dio rizika odgođene razmjene roba/usluga i svatko sam odlučuje koliko dugo želi držati novac umjesto potrošiti ga na opipljiva dobra ili usluge.
Nadalje, to što ljudi ne mogu podići gotovinu nije problem fiata kao sustava jer gotovina je samo papirnato sredstvo posredovanja o kojem sam gore govorio, a većina tog sredstva je danas u digitalnoj formi(računski, skripturalni, žiralni novac). Ne može centralna banka naštampati papirnata sredstva i knjigovodstveno ih prebiti s poslovnim bankama u jednom danu kako bi svi najednom zamijenili žiralni novac za gotov novac. Žiralni novac je i dalje potraživanje od banke i od zajmoprimaca pa se u konačnici u robama/uslugama ili kolaterale isplate i oni koji ne posjeduju gotovinu.
Uglavnom, tvoja taktika izbjegavanja odgovora je prozirna. Koliko god pisao i što god tvrdio o fiatu i kakve god anomalije fiat imao, ne možeš sakriti činjenicu da je bitcoin potpuno bezvrijedan. To sam jučer demonstrirao i konkretnim eksperimentom koji je dokazao da svi bitcoini na svijetu vrijede kao i broj kojeg netko upiše u Excel tablicu, jer jednom kad ih sve posjeduješ, ostaje ti samo broj u memoriji računala.
Kako ne želiš odgovoriti na niti jedno direktno pitanje i pošto ignoriraš sve praktične demonstracije bezvrijednosti bitcoina, jasno je da te ne zanima istina. Umjesto toga cilj ti je vjerojatno koristiti sve moguće pseudo-taktike kako bi doprinio što dužem održavanju Bitcoin prevare i profitirao od "novih investitora", baš kao u svakoj Ponzi shemi.
