Topic: Bitcoin: "Lakše je prevariti ljude nego ih uvjeriti da su prevareni"(Mark Twain) - page 8. (Read 1595 times)

Što je točno utilabilno dobro i zašto je zlato utilabilno dobro, a Bitcoin nije? Koju osobinu zlato ima da ga čini utilabilnim dobrom, a Bitcoin to nema?

Ponzi shema je sustav preko kojeg se od investitora, posredno (preko fiat valuta, dionica, ...) ili neposredno nastoje izvući konzumabilna ili utilabilna dobra, a zlato je utilabilno dobro pa po samoj definiciji ne može biti Ponzi shema.

Znam da sam rekao da neću, ali moram 

Po tebi je onda i zlato ponzi shema? Rudar koji je iskopao zlato i prodao ga te time dobio fiat radi isto što i Bitcoin rudar. Samo što zlato moraš fizički negdje spremiti, a Bitcoin je spremljen u digitalnom obliku.

Svi koji su spremni kupiti Bitcoin to rade zato jer se nadaju da će ih "novi investitor" dovesti do materijalnih dobara. Dakle ako otkupiš sve bitcoine profitirati možeš jedino od "novog investitora" i njegovih materijalnih dobara - baš kao u svakoj ponzi shemi. Suprotno tome, u shemi dionica i fiat valuta, materijalna dobra se nalaze unutar sheme jer u konačnici profitiraš od kapitala kompanije i kolaterala zajmoprimaca. Dakle, nikakve nove žrtve-investitori ne moraju ulaziti u shemu sa svojim materijalnim dobrima. Zato je potonje legitimni biznis, dok je Bitcoin investicijska prevara. A vi ste oni koji su namagarčeni i trgate se rukama i nogama kako bi to negirali. A to radite zato što mislite da se i vi možete obogatiti na toj prevari. Nažalost kod takvih prevara obogate se samo oni pri vrhu, a ostalima ostaju kulama u oblacima.

Svi koji su spremni kupiti Bitcoin bi ga trampali za dobra i usluge baš kao što ga tramaju i sada što za dobra i usluge, što za fiat. Praktički dođemo na isto.

K tome, moje brojke iz moje baze mi država ne može oduzeti zakonom ili dekretom, dok tebi tvoje brojke može.

Kad bih posjedovao sve dolare na svijetu onda nitko ne bi mogao plaćati dolarske rate kredita. Banke bi onda počele plijeniti sve pokretnine i nekretnine neplatiša, a ja bih bio vlasnik sve te materijalne imovine pošto su izdani dolari obveza banke prema imateljima dolara. I onda bi trampom mijenjao tu materijalnu imovinu za kruh, struju i sve što mi treba. A tko bi tebi trampao kruh za broj 18,225,775 u memoriji računala ako isti taj broj može sam upisati u Excel tablicu i tako imati istu 'materijalu imovinu' kakvu imaš ti?

Ista stvar je i sa npr. dolarima. Kad bih posjedovao SVE dolare ovog svijeta i kad ih NE BI htio prodati, crko bi od gladi jer ne bih imao što jesti, jer da bih se okoristio dolarima, moram ih zamijeniti za nešto sebi korisno. To što imam sve dolare ovog svijeta na računu u banci mi sigurno neće donesti kruh na stol niti platiti račune. Da bih platio račune, moram se odreći tih dolara i poslati dio elektri, dio lokalnom pekaru itd.

Kao prvo, nemoguće je dokopati se svih, kao što je nemoguće dokopati se svog novca, jer kako bi išao prema većem postotku, tako bi mu i cijena eksponencijalno rasla.
No, čisto teoretski, onako bez mozga, po tvom, kad bih bio vlasnik SVIH, i kad ih NE BIH ŽELIO prodati, onda bih imao upravo to što sam kupio. Njih. Imao bih nešto što mi nitko ne bi mogao oduzeti niti na jedan način osim da ja to dopustim bilo aktivno, bilo propustom (da napravim nešto što bi ugrozilo sigurnost mojih privatnih ključeva). Imao bih osjećaj sreće jer posjedujem to što želim posjedovati, baš kao što postoji osjećaj sreće kad posjeduješ jedinu kopiju neke slike te ju držiš tako da ju nitko drugi osim tebe ne može vidjeti ili kao što bih se osjećao sretan jer znam nešto što nitko drugi ne zna (recimo formulu za izračun veličine svemira ili bilo koje drugo znanje koje me usrećuje).

Zašto bi to itko napravio, ne znam, no eto, kad se već moramo spuštati na tako nisku razinu svijesti da bi ti to razumio...eto....jesmo.
Šteta što nisam u nekoj kampanji...mogao sam zaraditi nešto na tvojim glupostima...

"da bi ti to razumio" i "po tvom" se odnosi na kolegu antineznamništaobitcoinu

Pa cijeli smisao gornjeg pitanja je da ih nikome ne prodaješ - da ne trebaš "novog investitora" kako bi profitirao. Gore sam ti pokazao da kod dionica i fiat valuta ne trebaš "novog investitora" da bi došao do enormnog materijalnog bogatstva. Kako ćeš bez "novog investitora" doći do enormnog materijalnog bogatstva sa svojih 18,225,775 bitcoina koje reprezentirate sa 184 milijarde dolara kapitalizacije?

A ne ne, on ti je to zakopao u hipotetsku situaciju u kojoj ti imaš sav Bitcoin na svijetu i NE ŽELIŠ ga prodati. Ima nešto u onoj Einsteinovoj.

Mi svoje brojeve možemo zamjeniti za dobra i usluge, ti svoje brojeve ne možeš.

Hoćeš li mi odgovoriti na pitanje: što ti možeš sa svojim brojevima, a ja ne mogu sa svojima? Gdje je sad sva ta silna kapitalizacija od 184 milijarde dolara? Pojela ju maca? Ako bitcoin ima tako silnu vrijednost gdje je nestala ta silna kapitalizacija i svela se na vrijednost broja u mojoj Excel tablici?

Zašto sad bježiš od tog pitanja ko vrag od tamjana? Ako plaćate 60,000 kuna za jednu jedinicu tog broja onda si valjda sposoban odgovoriti na pitanje.

Dolar sam si već uzeo čisto jer je gušt, više nemam namjeru. Milijun dolara nije dosta za raspravljati o ekonomiji s filozofima.

Sretno ti bilo, ti piši svoj Excel dok se mi bogatimo

Rugala se sova sjenici. Sad ću vam na još jedan način nacrtati kako se savršeno uklapate u onu od Alberta Einsteina: "Dvije su stvari beskonačne: svemir i ljudska glupost; s tim da za svemir nisam baš siguran".

Pretpostavimo da otkupiš sve zapise dionica na svijetu i više ih nikome ne želiš prodati. Što možeš s njima? Likvidirati ih i postati vlasnik enormnog bogatstva kojeg čine strojevi, zemljišta, zgrade, vozila i druga imovina koja je bila kapital kompanija koje su izdale te dionice.

Pretpostavimo da otkupiš sve zapise fiat valuta na svijetu i više ih nikome ne želiš prodati, čime niti jedan zajmoprimac više neće moći vratiti svoj kredit. Što možeš s tim zapisima? Jednostavno otići do banaka uzeti sve strojeve, zemljište, zgrade, vozile i drugu imovinu koju su banke zaplijenile zajmoprimcima jer nisu vratili svoje kredite pošto je izdani fiat novac obveza banaka prema imateljima tog novca. Dakle također postaješ vlasnik enormnog bogatstva.

I konačno, recimo da otkupiš sve bitcoine na svijetu i ne želiš ih prodati nikome. Što možeš s njima? Ili da postavim pitanje na drugi način. Otkupom svih bitcoina imaš neku adresu u memoriji računala i pokraj nje broj 18,225,775( to je broj svih bitcoina trenutno u cirkulaciji).  Pretpostavimo da ja otvorim excel tablicu i nju isto tako upišem broj 18,225,775. Sad i ja i ti imamo iste brojeve u memoriji računala. Pitanje: što ti možeš sa svojim brojevima, a ja ne mogu sa svojima?

Ovo je i meni palo na pamet pa evo, čisto da i meni sjedne dolar na Twainov račun

Nisam čitao sve, nemam volje, ali znam da smo i lani imali ove rasprave. Od tad sam dosta bogatiji, nadam se da će se lik javiti i 2021.
Jedva čekam da mu prodam svoj digitalni zapis izmišljenih brojeva po cijeni od 100 tisuća dolara.

Dakle, zajmoprimac je stvorenim novcem prvo uzeo robe/usluge tržišnim akterima, a nakon toga im postepeno vraća(isplaćuje) robe/usluge, dok banka i njezin novac samo posreduju pri tom poslu posuđivanja i vraćanja roba/usluga.

Sad kad smo to riješili idemo na sljedeći krug pitanja. Kad rudari sa novo stvorenim bitcoinima uzmu robe/usluge tržišnim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti tržišnim akterima protuvrijednost tih roba/usluga? Dakle Satoshi Nakamoto i ekipa npr., su u početku stvorili velike količine bitcoina i od tad tim bitcoinima uzimaju robe/usluge tržišnim akterima. Jesu li oni obvezni vratiti njihovu protuvrijednost u drugim robama i uslugama, kao što su to obvezni zajmoprimci? I jesu li tu obvezu zaštitili nekim kolateralom na koji u konačnici imatelji bitcoina imaju pravo?

Doslovno dobivam bitcoin jer se raspravljam s njime.
Uživam u tome 

Evo ti jedan dobar argument:


Satoshi Nakamoto

---

Ignorirajte trola, sam sa sobom sigurno neće pričati, ovako mu dajete povod 

Zaraditi će taj novac tako što će prodati usluge/robu nekome drugome.
Onda taj novac uzima banka i posuđuje ga nekome drugome kako bi dodatno zaradila na kamatama.

Opet to se apsolutno nikako ne razlikuje od onog što se događa u Lending sekciji foruma.
Ja nekome posudim bitcoin, i što se događa s bitcoinom koji mi on vrati?
Ja ga posuđujem nekom drugom, a oni isti zarađuje prodavanjem usluga/roba kako bi otplatio dug.

Vidim da ne možeš savladati par stepenica logičkog silogizma, a možda i namjerno izigravaš francusku sobaricu, pa će ti pristupiti  kao pučkoškolcu i postaviti par jednostavnih pitanja.

Kad banka odobri kredit stavljanjem brojki na tekući račun zajmoprimca, a ovaj za te brojke kupi robe ili usluge na tržištu, kako će on doći natrag do tih brojki kad mora platiti prvu ratu kredita? Hoće li mu te brojke pasti s neba ili on mora imateljima tih brojki "isplatiti" neke robe i usluge?

Ako su brojke na tekućem računu nastale kreditom, što se događa s njima kad se kredit vrati?

Eto, toliko za početak. Čisto da krenemo od osnova, ako zaista ne glumataš.