Topic: Porez na bitcoin i kriptovalute 2018-2019 - page 15. (Read 39115 times)

Ne bih se baš previše pouzdao u taj članak jer je dosta površan i očito pisan navrat-nanos bez detaljne provjere podataka. Recimo, novinar implicira i da Lamborghini košta negdje između 10k kn i 200k kn, što bi bio vrlo jeftini Lamborghini.

Sad sam išao pogledati zakon i tamo ima nekoliko cifri: za 105k+ kn i za 1k+ eura banka treba napraviti dubinsku analizu stranke, za 200k+ u gotovini treba prikupiti namjenu transakcije, bilo koja pravna osoba (valjda osim banaka) ne smije uopće prihvatiti transakcije u gotovini iznad 75k kn.

Koliko vidim nabrzaka čitanjem zakona, banke moraju same sastaviti nekakvu listu kriterija po kojima će transakciju smatrati sumnjivom, i u interesu im je da to dobro naprave jer će platiti velike kazne ako neku takvu transakciju ne detektiraju, i zatim bez obzira na iznos sve sumnjive transakcije dostavljaju Poreznoj. Dakle, nije nužno da dostavljaju svaku transakciju, ali nema nekog konkretnog limita za bezgotovinske transakcije. Postoji i neki godišnji izvještaj gdje se ne dostavljaju konkretne transakcije, ali se dostavljaju ukupni prihodi po računima i slične statistike po kojima onda Porezna uspoređuje je li tu bilo prihoda koji nisu prijavljeni. Vjerujem da postoji i neka procedura

Dakle, rezime je da nema limita i fiksnih pravila, i stvari ne funkcioniraju tako da Porezna gleda sve transakcije pa onda nešto provjerava, nego su zaposlili banke (i bilježnike itd) da im rade posao, a onda još oni dodatno vrte provjere na godišnjoj bazi. U tom kontekstu je vjerojatno i ovo u članku, prvo će banka dostaviti neku "sumnjivu transakciju" a onda PNUSKOK može zatražiti dodatne podatke, ali čisto sumnjam da ne postoji neka procedura po kojoj mogu zatražiti podatke o nekome tko im je sumnjiv i bez da banka prvo nešto dostavi.

Evo da malo "oživim" ovu temu jer pretpostavljam da ovaj članak dolje najbolje pristaje ovdje:
https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2391205&index_tid=252580

U svim ovim razgovorima o plaćanju poreza na kripto uvijek je glavno pitanje bilo a što ako se ne prijavi i ne plati ništa i tko to i kako kontrolira, i nakon kojih iznosa.
Ako su novinari Index-a sve dobro provjerili onda se zapravo za stalne klijente banaka samo transakcije iznad 200 000 kuna prijavljuju uredu za pranje novca a za nove klijente za iznose iznad 105 000 kn.
Za mene je to potpuno nova informacija jer smo do sada spominjali samo tu cifru od 105 000 kn.
Naravno, banka i transakcije sa puno manjim iznosima može ocijeniti sumnjivima i prijaviti uredu za pranje novca, recimo ako su vam redovna mjesečna primanja 4 000 kn a najednom dobijete 50 000 kn.
Ja sam isto tako mislio da taj Ured za pranje novca može nadzirati sve naše transakcije u banci cijelo vrijeme ali očito nije tako i mogu krenuti u nadzor tek nakon prijave banke.
Sumnjive transakcije uredu za pranje novca mogu prijavljivati i porezna, javni bilježnici, odvjetnici.  
Čini se da ni porezna nema direktan uvid u naše transakcije u banci već samo neke transakcije, ako ih ocjeni sumnjivim, može prijaviti uredu za pranje novca.
Dakle, ako imate redovna mjesečna primanja od recimo desetak tisuća kuna i u par transakcija si isplatite manje od 200 000 kn najvjerojatnije nitko neće reagirati.
Zanimljive informacije.

Ili si sam isprintati.

https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Documents/POREZ%20NA%20DOHODAK/JOPPD.pdf

Ovaj je s uključenim šifrarnikom koji ne treba printati.

Ili otići u e-Poreznu i popuniti online, pa ili odmah poslati, ili skinuti generirani PDF bez slanja pa odnijeti u Poreznu osobno (npr. ako ti ne prolazi a ne znaš što krivo radiš).

Upute za popunjavanje: https://www.kriptovaluta.hr/vijesti/porez-na-kriptovalute-hrvatska/

Da, nisam bio baš jasan, sorry. U prvom primjeru nisam mislio na kupovinu ETH s BTC, nego na kupovinu ETH s fiatom. Dakle kupiš hrpicu BTC s fiatom, i hrpicu ETH s fiatom, i one nemaju nikakve veze, i ako ETH prodaš za manje od 2g, plaćaš porez.


U drugoj varijanti kupiš ETH s fiatom, prodaš ETH u BTC i tako ga "pomiješaš" s postojećim BTC, i prodaš BTC, i onda nema poreza, jer se računa da si prodao "prvi" BTC koji si imao duže od 2 godine.


Kad prodaš BTC s hrpice BTC-a gdje je neki kupljen prije 2g, a neki neki dan, računa se da uvijek prodaješ najstariji.


Da i da.

Dobro si shvatio.
Poreznoj prijavljuješ porez putem JOPPD obrasca, i oni ga uzimaju u obradu.
Ako im tijekom obrade tvoje porezne prijave nešto nije jasno, ili trebaju dodatne informacije, zvat će te iz porezne i tada trebaš doći i pokazati svu dokumentaciju koju imaš.
Realno, ono što im mi možemo pokazati, i malo dijete može napraviti u excel tablici a i čisto sumnjam da u poreznoj uopće razumiju kako kripto funkcionira ali to je već neka druga priča 
Bitno je da imaš neku svoju evidenciju za pokazati, ako će te tražiti i to je to.

Koliko sam ja skuzio fifo se samo predava ako oni zatraze ili grijesim?

Pretpostavljam da znaš da gospodin Google ima sve odgovore? 
Evo, samo moje osobno iskustvo, ako će ti to što pomoći.
Joopd obrazac sam morao predavati u poreznu svaki put kada sam prijavljivao neko oporezivo primanje.
Obrazac možeš kupiti u narodnim novinama.
Šifre grada i drugo što trebaš nađeš na stranici porezne a ako nisi siguran koji i koliki porez trebaš platiti nađi nekog knjigovođu da ti pomogne.
FIFO evidencija je tvoja interna evidencija kripto trgovanja (ako se time baviš) a već ti je sve o FIFO detaljno objašnjeno u ranijim postovima pa se malo potrudi, nađi i pročitaj.

Kad god pomislim da sam pohvatao fifo, iznenadim se.

Moram priznat da ne razumijem ovo gornje:
- imaš btc +2g, njima kupiš eth, kroz manje od 2g eth ode u fiat, i ima poreza?
- u drugoj varijati imaš eth, prebaciš ga u btc pa se pomiješa sa već postojećim btc, nema poreza?

Zašto?

Kako će se pomiješati kad npr imaš 1 btc 2g, a drugi si tek dobio nekidan promjenom eth u btc?

Ili sam te pogrešno shvatio, pa:

-  u prvom primjeru eth kupuješ fiatom?
- u drugom primjeru to miješanje se odnosi na prodaju samo onoliko btc-a koliko si imao prije eth-btc trejda (jer prodaja veće količine neće štimati u fifo evidenciji). Po ovoj zadnjem dijelu te rečenice mislim da sam drugi primjer doista pogrešno shvatii.

Nije zgoreg ponavljati znanje više puta...

Kad se ispunjava FIFO, a kad JPODD? Zbunili ste me s FIFO raspravom dečki, prvi put čujem za to

Na kraju sve ovisi o interpretaciji neke djelatnice u Poreznoj ili suca ako dođe do suda, ali ne možeš plaćati porez na stvari s kojima ne raspolažeš i koje efektivno nemaš. Ako ti firma plati s dionicama na način da imaš neki vesting period, porez plaćaš tek kada prodaš dionice. U stvarnosti, dobio si opciju na dionice, a ne dionice, dionice si dobio tek kada prođe vesting period.

U financijskom svijetu postoje takva siva područja koja poreznike redovno zbunjuju, pa ako kažeš "plaćen sam s dionicama" ili "dobio sam dionice" povećavaš vjerojatnost da će te oporezovati, a ako kažeš "imam opcije na dionice a dionice ću dobiti kada i ako iskoristim tu opciju" što je istinitije poreznik shvati da nema što oporezovati. Kad poreznik razumije samo "isplatili su ti plaću" ili "investirao si u dionice" i pokušava sve ugurati u jednu od te dvije kategorije, onda nema problema samo sa cryptom koji konstantno spaja te dvije kategorije, nego i sa staromodnim stvarima poput vestanih dionica.

Što se tiče crypta Porezna se dosta gubi jer ne razumiju što je što, a iz nekog razloga ne žele pitati da im netko tko se razumije u financije objasni, nego stalno propisuju stvari ex cathedra na temelju svog ograničenog razumijevanja.

S tim da u praksi, budimo realni, za crypto porezna doslovce ovisi o svima nama što ćemo im prijaviti, i teško da će moći povezati neki wallet s tvojim identitetom bez tebe. Mogu zahtijevati što god žele, ali ako zahtijevaju nerazumne stvari, u praksi će, kao što to uvijek naprave, samo potaknuti sivu ekonomiju. To je napravio IRS, a to rade i naši, pa me baš zanima koliko ljudi u HR prijavljuje drugi dohodak koji su ostvarili kroz crypto.


Za airdropove su rekli da se oporezuju samo ako i kad prodaš (u fiat) unutar 2 godine, s tim da ako u trenutku aidropa nije imao tržišnu vrijednost nabavnu cijenu računaš kao 0, pitanje 2. i 3. ovdje: https://www.dropbox.com/s/p2b9ukozkjlwo7h/kripto%203724_001.pdf?dl=0

Koliko si siguran u ovo? Iako bi jednako teško bilo potkrijepiti dokumentacijom, barem se ne bismo mogli dovesti u situaciju da moramo platiti hrpu poreza na nešto što dobijemo i do trenutka dok se otključa postane bezvrijedno.

Isto tako me zanima što sa stvarima koje su dobivene a mogu se prodati? Tipa, povremeni kripto korisnik dobije airdrop u 3. mjesecu koji vrijedi 10k$ i može se prodati, on to skuži i proda u 11. mjesecu kad to vrijedi 500$.
Na tih 500$ svejedno mora platiti porez, pa ne plaća valjda i na onih 10k$?

Ako je zaključan, tj. nije ti dostupan, onda to nije prihod. Prihod je tek kad ga zbilja dobiješ. To je kao kad naslijediš nekretninu, dok nisi dobio rješenje o nasljeđivanju i ne možeš je prodati, nije tvoja, i nitko ti ne može naplatiti porez na to.


Rekao bih da je to ista stvar. Tek kad možeš raspolagati s nečim možemo govoriti o prihodu, do tada je to samo obećanje. No, to je samo moje mišljenje, možda bi bilo dobro pitati nekog poreznog savjetnika i dobro mu objasniti situaciju, jer njegovo mišljenje nešto znači za razliku od mojega (i možeš se na njega pozvati ako te Porezna nešto pita). Tu ima dosta graničnih situacija gdje vjerojatno u praksi ima smisla napraviti najbolje što znaš, jer iz Porezne nikad nećeš dobiti konkretnu potvrdu da dobro radiš.


Da. To je situacija slična onome kad dobiješ auto na nagradnoj igri, i onda moraš platiti porez na to, i završiš tako da moraš prodati auto.


Slažem se, tu je po meni Porezna fulala, to su trebale biti obične kamate kao i svake druge i bez razloga su ga zakomplicirali, iako nije da nema argumenata i za njihovo mišljenje kada je uključeno validiranje. No to fulava poantu, ne dobivaš novce za validiranje, nego za to što si zalockao svoje novce. Volio bih da mi netko iz Porezne objasni kakav je to "rad" gdje ulažeš svoje novce da bi mogao "raditi" i onda "biti plaćen", jer meni ta vrsta rada jako sliči nečemu što se inače zove "ulaganje" i što spada pod kapitalnu dobit, a ne drugi dohodak.

Mučio sam se s tim godinama i na kraju sam jednostavno odustao od te vrste ulaganja, prvenstveno zato jer je birokracija bila prevelika gnjavaža i previše puta sam se našao u situaciji da jednostavne probleme (poput "uplatio sam greškom previše poreza") s Poreznom rješavam mjesecima.

S jedne strane imamo jako povoljan porez za ulaganje u crypto, koji bi mogli koristiti da razvijemo ozbiljniju crypto scenu od mjenjačnica, ali s druge strane je bilo kakva zarada u cryptu birokratska katastrofa. Šteta, jer susjedi Slovenci su crypto biznis čisto dobro razvili, dakle, može se, ali ništa nije moguće kad si slučajna država gdje institucije žive u nekom svojem svijetu koji nema veze s realnošću.

Domchi, hvala ti na odgovoru i linku na onaj pdf.

U pravu si kad pitaš što si mislim pod "nerealizirani prihod". Otprilike nešto ovako, prihod je u cryptu, ali taj crypto nije izlistan niti na jednoj centralnoj mjenjačnici. Povrh toga, tim cryptom se još ne trguje jer je zaključan na period od 1g i niti na DEX-u ne postoji mogućnost trgovanja tim zaključanim cryptom, pa niti ne mogu znat cijenu koja bi bila. Postoji cijena za isti taj crypto, ali koji je nezaključan, ali po meni su to različite kategorije i ne može zaključan i nezaključan crypto imat istu cijenu. A i DEX ih tretira kao različite tokene.

Crypto je sjeo u wallet ali nije pretvoren u fiat (jer je to trenutno nemoguće), pod tim također mislim na "nerealizirani prihod".

I treća stvar, pošto je "prihod" u cryptu koji je zaključan, dakle, ne mogu ga prodat, moram od negdje drugdje nać "prihod" da bi platio porez. Dakle, fućkaš takav prihod od crypta koji je prihod, ali taj prihod ne možeš iskoristit ili pretvorit da platiš poreznu obvezu. Većina (svi?) ti DEX tokeni su visoko inflatorni jer je to način kako nagrađuju stakere, i sjećam se da je netko na forumu, mislim Daniel, spomenu da ako si u takvom inflatornom shitcoinu za koji znas da ce vrijedit bar 2-3 puta manje nego u trenutku "realizacije"prihoda, kako kod okreneš, strado si.

I četvrto, znam za ono tumačenje porezne da je staking drugi dohodak, ali takvo tumačenje ne može držat vodu nikako. Nisam ja rudar ili validator da svojim "radom" ostvarujem drugi dohodak, nego sam delegator odnosno staker, gdje na svoj KAPITAL u cryptu (a ne RAD bilo rudarenjem bilo validiranjem putem nodova) ostvarujem "nagradu", odnosno prinos od KAPITALA, a ne RADA.

Ovo što si opisao je stvarno birokratski užas i mislim da nema ''mazohista'' među nama koji su spremni prolaziti kroz ovaj birokratski pakao koji nam je porezna pripremila.
Na žalost, nije samo u pitanju stejkanje već i zarada od signature kampanja i bilo kakva druga zarada koja nije došla od trgovanja na kripto burzi.
Realno, za manje iznosa puno je jednostavnije isplatiti si sve novce preko kripto mjenjačnice i ne zezati se sa poreznom za par kuna svakih nekoliko dana, a za veće iznose vjerojatno najbolje otvoriti firmu vani ili offshore račun.

Izbjegavam bilo što takvo kao zmija kupovati cipele. Ali nisam siguran što ti znači "nerealizirani prihod" - čim ti je prihod sjeo u wallet ili na exchange, to je realizirani prihod, samo je obično u nekoj kriptovaluti. Koju zatim trebaš preračunati prema trenutnom tečaju u HRK i platiti porez na to.


Krajnji rok za predaju JOPPD obrasca za drugi dohodak je 8 dana od isplate. Dakle, možeš kumulativno zbrojiti i predavati JOPPD svakih 8 dana. To je po mom skromnom mišljenju previše zezancije i papirologije, ja sam se pogubio i kad sam trebao predavati JOPPD mjesečno, ta lova od stakinga bi trebala biti jako velika da se to isplati (a i onda bih gledao zaposliti nekoga da mi to popunjava).

Da ne velim da recimo obračunaš svakih 8 dana, pa onda uplatiš čim obračunaš, što nije nužno radni dan, tj. bude vikend, Poreznoj uplata sjedne s dan-dva zakašnjenja jer banke ne rade preko vikenda, pa plaćaš neke sitne kamate koje ti njihov sustav obračuna ali te o tome ne obavijesti, pa poslije prolaziš kroz pakao dok ne prokljuviš kako platiti te kamate koje su negdje u sustavu a Porezna jednostavno nema proceduru što s tim niti ih možeš vidjeti bez da zivkaš Poreznu i probaš dobiti na telefon nekoga tko to vidi. A platiti ne možeš unaprijed dok ne obračunaš - tj. možeš baš smanjiti period pa raditi obračun svakih 5 dana, ali onda ih imaš još više... jednostavno cijeli sustav nije rađen za novce koji ti sjedaju češće od jednom mjesečno.

Ukratko, ne preporučam ti da stakeaš, jer će te stići birokratska kazna za to kad-tad.

https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/167_DrugiDohodak.pdf

Da li netko ima iskustva ili je podnio JOPPD obrazac poreznoj na kojem je bio prikazan samo nerealizirani prihod od stakinga?

I koliko često podnosi obrazac pošto se staking nagradne kumuliraju kontinuirano (iz sekunde u sekundu)?

Raspisao sam jedan primjer ovdje (i nadam se da je to točno jer je Porezna malo nejasna oko FIFO-a, osim da ga treba voditi): https://bitcointalksearch.org/topic/m.59005145

Nije toliko teško postići to da držiš preko 2 godine ako kužiš principe, ja sam recimo pazio da uvijek u fiat ulazim i izlazim s istom kriptovalutom. Sama FIFO evidencija je problematičnija za voditi, pogotovo ako je vodiš ručno.


Imaj samo na umu da ti porezna rezidentnost vrijedi od trenutka kad je promijeniš. Sve prije tog datuma i dalje spada pod HR porezni sustav. Dakle, ne možeš npr. stakeati, naknadno promijeniti rezidentnost, i smatrati da nemaš poreznu obvezu jer je tamo gdje si sada obveznik to ne oporezuje - za ono što si stakeao prije tog datuma, plaćaš porez Hrvatskoj, bez obzira što si nisi isplatio ili promijenio u fiat.

OK, shvatio sam. Mislim da ću si morati malo nacrtati kako FIFO i konverzija između različitih kripta funkcionira, ali generalno mi je princip jasan. Meni je tu operativno najzanimljivije trejdanje između BTC i UST (Terra USD), što bih po ovoj teoriji mogao bez brige raditi dokle god me volja čim ništa ne vadim prije dvije godine. Za FIFO je bitan samo ulaz iz fiata i izlaz u fiat. Jedino mi nije jasno što bih trebao teoretski prijaviti kada prodajem kriptovalutu koju nisam kupio fiatom, nego sam je dobio zamjenom. Npr. Kupio 1 BTC, zamjenio 0.5 BTC u 5 ETH i prodao 5 ETH za fiat.

Bitan podatak, opet hvala!


Super opisano, hvala!

Sve mi se više čini da mi se isplati za sada trgovati unutar povoljnosti FIFO režima i suzdržati se od sveg ostalog. I onda jednog dana skroz  promjeniti poreznu rezidentnost kada se zateknem u nekoj državi gdje mi je to povoljno.

stretchw, vidim da ti je naš stručnjak domchi već sve jako dobro objasnio. 
Što se tiče pitanja o stakingu, zaista ne znam, to bi trebalo direktno pitati knjigovođe u V. Britaniji.
Ja sam svoju firmu u V. Britaniji bio otvorio zbog druge vrste internetske zarade, ne zbog kripta, pa sa tim nemam iskustva.
Ako želiš provjeriti, javi mi se sa pp pa ti pošaljem kontakt od uk knjigovođe.