Topic: Porez na bitcoin i kriptovalute 2018-2019 - page 15. (Read 39425 times)

To se mjenja od nove godine. S 2k eura na 1k eur bez osobne i ovo dolje. Bas sam pricao s Skoricem i Vajicem (onaj sta drzi btc-store)
Ja radim cash out p2p, na crno preko jedne telegram grupe @KriptovaluteTelegram. Nikakav porez, a p2p mi je najbolje.

"Novi problemi čekaju one s mnogo kunskih novčanica koje treba promijeniti u euro jer će se od prvog siječnja 2023. svaka gotovinska transakcija iznad 10.000 eura prijavljivati Uredu za sprječavanje pranja novca, dok je trenutačno taj prag postavljen na 200.000 i više kuna kuna, što je 26.544 eura."

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/europski-strucnjaci-snizili-prag-rizicnih-gotovinskih-transakcija-koje-ocekuju-hrvatsku-sve-iznad-10-000-eura-kod-njih-je-sumnjivo-evo-i-zasto-su-toliko-oprezni-1224429


Ulazimo u Šengen, a zasto moja tetka, prijateljica, sestricna, bratic ne bi mi mogli dati 10k eura (koje ne moraju prijaviti) da si ja uplatim na banku? Banka pita porijeklo, a ja kazem da sam dobio od rodbine i ako je potrebno dam ime tetke iz Rusije.
Zanima me da li je netko od vas se nasao u takvoj situaciji da je rekao da je naslijedio ili dobio novac od rodbine koja zivi van granica RH?

Za sve što si zaradio prije 7 godina i više već je nastupila zastara i nema obveze prijave poreznoj.
Sve novije i dalje u iznosima do 15 000 kn možeš dizati anonimno u kripto mjenjačnicama, bez pokazivanja dokumenata, OIB-a...
Ako kimaš veći iznos za podići, podigneš u više rata i to je to.
Jedino što bi moglo skrenuti pažnju na tebe je da najednom kupiš kuću ili apartman na moru ili neki bolji i skupi auto a imaš prijavljena uobičajena hrvatska primanja.

Moguće, da - al znaš kako je to kod nas. Ovisi tko te pošalje i na koga naletiš jer su pravila 'može ovako a može i onako'.

Nisam još imao nikakvih iskustava s poreznom i ne znam koliko komplicirano to može ispasti, znam samo da mi je nemoguće prikazati velik dio kripto transakcija i da se nadam da nikad nikome neću morati dokazivati podrijetlo te imovine. U odnosu na to koliko ću moći izvaditi, bio bi to stvarno preveliki posao.

Da, nije savršeno, ali trebalo bi biti dovoljno za dokazati da imovinu nisi stekao švercanjem oružja u Ukrajinu, ono, imaš neku povijest, nemaš možda apsolutni dokaz za svaku lipu, ali niti ne trebaš, bitno da se vidi da si investirao u crypto a ne u pedofilski lanac, da su ti novci rasli malo po malo, a ne od danas do jučer, i to je zapravo sve što ti treba. Kad pogledam kako se prema Poreznoj odnose državljani nekih uređenijih država, u smislu da očekuju da će moći bez problema dokazati što treba jer znaju da nisu radili ništa ilegalno, razmišljam si da mi u HR imamo malo previše PTSP od glupe birokracije, pa se prema porezu odnosimo kao da dokazujemo matematičke aksiome.

To je dosta teško - dosta burzi propada na dnevnoj bazi. Isto tako - što ti vrijedi transakcija na blockchainu ako koristiš CEX? Imaš ulaznu transakciju 1 BTC, izlaznu u svoj wallet 3 BTC-a, sve ovo između nije na blockchainu.

Što se ispisa tiče - skidao sam trading history na nekim mjenjačnicama. Do sad nigdje nisam vidio da je to napravljeno profesionalno - uglavnom sve samo exportiraju raw data u excel.

Naravno da neće gledati na blockchainu, isprintat ćeš im transakciju iz block explorera.

A čuj... nije ti teta iz Porezne naivna, neće proći samo neke brojke na papiru koje zna da može bilo tko natipkati, treba biti i neki logo koji legitimno izgleda, i treba negdje pisati ta brojka koju prijavljuješ.

S tim da postoji razlika između neke službenice u Poreznoj koja će ti zaprimiti prijavu poreza, i PNUSKOK-a, gdje su ljudi kompetentniji za provjeriti takve stvari jer im je to posao - mi se tu možemo šaliti oko toga kako ti je neka službenica tražila pečat, ali činjenica je da je njen posao zaprimiti dokumente, a ne znati raditi forenziku na blockchainu.

Po meni je ključna stvar imati što bolje dokumentirano zadnjih nekoliko godina, i onda si miran i iz toga možeš pokriti sve što te zatraže.

Da li je itko pokušao tako nešto do sada, otići u poreznu, pokazati te ''lijepe'' excel tablice koje izgledaju potpuno besmisleno ljudima koji se ne bave kriptom a onda još predložiti ekipi u poreznoj da ako nisu sigurni pogledaju sve to i na blockchainu? 
Ja iskreno mislim da to u praksi ne bi funkcioniralo poznavajući iz osobnog iskustva ekipu iz porezne, s kojima sam do sada imao posla.
Ima li porezna zapravo uopće nekoga tko sve to razumije i uopće zna provjeriti?
Osim toga, puno ljudi je već i zaboravilo passworde od mnogih stranica na kojima su držali svoje bitcoine prije desetak godina, neke stranice su se ugasile u međuvremenu...

Ja obično uz CSV povremeno napravim i neki screenshot, ako ima smisla - kad imam više tisuća transakcija pa samo njih 20ak stane na ekran, onda nema. Iako i to svatko može falsificirati. Na kraju, jedino s čim možeš zbilja dokazati stanje su transakcije na blockchainu, to je zauvijek. I tu smo mi koji smo u cryptu privilegirani - kada imaš neke "normalne" transakcije, banke to čuvaju nekoliko godina.

Sto je sa raznim servisima koje sada koristimo ali s vremenom mogu nestat, znamo da u bullu svasta nikne pa se kasnije ugasi. Vecina ih jos i ima nekakav ispis transakcija u excel dokumentu, je li to dovoljan dokaz poreznoj? Takve excelice koje nisu read-only moze svatko sastavit, a ako je servis ugasen ne postoji nacin za provjeru, ne znam kako se na to gleda

Ne planiram nikuda otići, ova tema o porezu mi je itekako aktualna, i bit će i u budućnosti, zbog mojih vlastitih poreznih prijava.

Hvala Domchi na svim detaljnim i provjerenim informacijama, kao i uvijek.
Ovi na Indexu bi te trebali zaposliti 
Drago mi je što si još tu i što pratiš ovu temu. 

Ne bih se baš previše pouzdao u taj članak jer je dosta površan i očito pisan navrat-nanos bez detaljne provjere podataka. Recimo, novinar implicira i da Lamborghini košta negdje između 10k kn i 200k kn, što bi bio vrlo jeftini Lamborghini.

Sad sam išao pogledati zakon i tamo ima nekoliko cifri: za 105k+ kn i za 1k+ eura banka treba napraviti dubinsku analizu stranke, za 200k+ u gotovini treba prikupiti namjenu transakcije, bilo koja pravna osoba (valjda osim banaka) ne smije uopće prihvatiti transakcije u gotovini iznad 75k kn.

Koliko vidim nabrzaka čitanjem zakona, banke moraju same sastaviti nekakvu listu kriterija po kojima će transakciju smatrati sumnjivom, i u interesu im je da to dobro naprave jer će platiti velike kazne ako neku takvu transakciju ne detektiraju, i zatim bez obzira na iznos sve sumnjive transakcije dostavljaju Poreznoj. Dakle, nije nužno da dostavljaju svaku transakciju, ali nema nekog konkretnog limita za bezgotovinske transakcije. Postoji i neki godišnji izvještaj gdje se ne dostavljaju konkretne transakcije, ali se dostavljaju ukupni prihodi po računima i slične statistike po kojima onda Porezna uspoređuje je li tu bilo prihoda koji nisu prijavljeni. Vjerujem da postoji i neka procedura

Dakle, rezime je da nema limita i fiksnih pravila, i stvari ne funkcioniraju tako da Porezna gleda sve transakcije pa onda nešto provjerava, nego su zaposlili banke (i bilježnike itd) da im rade posao, a onda još oni dodatno vrte provjere na godišnjoj bazi. U tom kontekstu je vjerojatno i ovo u članku, prvo će banka dostaviti neku "sumnjivu transakciju" a onda PNUSKOK može zatražiti dodatne podatke, ali čisto sumnjam da ne postoji neka procedura po kojoj mogu zatražiti podatke o nekome tko im je sumnjiv i bez da banka prvo nešto dostavi.

Evo da malo "oživim" ovu temu jer pretpostavljam da ovaj članak dolje najbolje pristaje ovdje:
https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2391205&index_tid=252580

U svim ovim razgovorima o plaćanju poreza na kripto uvijek je glavno pitanje bilo a što ako se ne prijavi i ne plati ništa i tko to i kako kontrolira, i nakon kojih iznosa.
Ako su novinari Index-a sve dobro provjerili onda se zapravo za stalne klijente banaka samo transakcije iznad 200 000 kuna prijavljuju uredu za pranje novca a za nove klijente za iznose iznad 105 000 kn.
Za mene je to potpuno nova informacija jer smo do sada spominjali samo tu cifru od 105 000 kn.
Naravno, banka i transakcije sa puno manjim iznosima može ocijeniti sumnjivima i prijaviti uredu za pranje novca, recimo ako su vam redovna mjesečna primanja 4 000 kn a najednom dobijete 50 000 kn.
Ja sam isto tako mislio da taj Ured za pranje novca može nadzirati sve naše transakcije u banci cijelo vrijeme ali očito nije tako i mogu krenuti u nadzor tek nakon prijave banke.
Sumnjive transakcije uredu za pranje novca mogu prijavljivati i porezna, javni bilježnici, odvjetnici.  
Čini se da ni porezna nema direktan uvid u naše transakcije u banci već samo neke transakcije, ako ih ocjeni sumnjivim, može prijaviti uredu za pranje novca.
Dakle, ako imate redovna mjesečna primanja od recimo desetak tisuća kuna i u par transakcija si isplatite manje od 200 000 kn najvjerojatnije nitko neće reagirati.
Zanimljive informacije.

Ili si sam isprintati.

https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Documents/POREZ%20NA%20DOHODAK/JOPPD.pdf

Ovaj je s uključenim šifrarnikom koji ne treba printati.

Ili otići u e-Poreznu i popuniti online, pa ili odmah poslati, ili skinuti generirani PDF bez slanja pa odnijeti u Poreznu osobno (npr. ako ti ne prolazi a ne znaš što krivo radiš).

Upute za popunjavanje: https://www.kriptovaluta.hr/vijesti/porez-na-kriptovalute-hrvatska/

Da, nisam bio baš jasan, sorry. U prvom primjeru nisam mislio na kupovinu ETH s BTC, nego na kupovinu ETH s fiatom. Dakle kupiš hrpicu BTC s fiatom, i hrpicu ETH s fiatom, i one nemaju nikakve veze, i ako ETH prodaš za manje od 2g, plaćaš porez.


U drugoj varijanti kupiš ETH s fiatom, prodaš ETH u BTC i tako ga "pomiješaš" s postojećim BTC, i prodaš BTC, i onda nema poreza, jer se računa da si prodao "prvi" BTC koji si imao duže od 2 godine.


Kad prodaš BTC s hrpice BTC-a gdje je neki kupljen prije 2g, a neki neki dan, računa se da uvijek prodaješ najstariji.


Da i da.

Dobro si shvatio.
Poreznoj prijavljuješ porez putem JOPPD obrasca, i oni ga uzimaju u obradu.
Ako im tijekom obrade tvoje porezne prijave nešto nije jasno, ili trebaju dodatne informacije, zvat će te iz porezne i tada trebaš doći i pokazati svu dokumentaciju koju imaš.
Realno, ono što im mi možemo pokazati, i malo dijete može napraviti u excel tablici a i čisto sumnjam da u poreznoj uopće razumiju kako kripto funkcionira ali to je već neka druga priča 
Bitno je da imaš neku svoju evidenciju za pokazati, ako će te tražiti i to je to.

Koliko sam ja skuzio fifo se samo predava ako oni zatraze ili grijesim?

Pretpostavljam da znaš da gospodin Google ima sve odgovore? 
Evo, samo moje osobno iskustvo, ako će ti to što pomoći.
Joopd obrazac sam morao predavati u poreznu svaki put kada sam prijavljivao neko oporezivo primanje.
Obrazac možeš kupiti u narodnim novinama.
Šifre grada i drugo što trebaš nađeš na stranici porezne a ako nisi siguran koji i koliki porez trebaš platiti nađi nekog knjigovođu da ti pomogne.
FIFO evidencija je tvoja interna evidencija kripto trgovanja (ako se time baviš) a već ti je sve o FIFO detaljno objašnjeno u ranijim postovima pa se malo potrudi, nađi i pročitaj.

Kad god pomislim da sam pohvatao fifo, iznenadim se.

Moram priznat da ne razumijem ovo gornje:
- imaš btc +2g, njima kupiš eth, kroz manje od 2g eth ode u fiat, i ima poreza?
- u drugoj varijati imaš eth, prebaciš ga u btc pa se pomiješa sa već postojećim btc, nema poreza?

Zašto?

Kako će se pomiješati kad npr imaš 1 btc 2g, a drugi si tek dobio nekidan promjenom eth u btc?

Ili sam te pogrešno shvatio, pa:

-  u prvom primjeru eth kupuješ fiatom?
- u drugom primjeru to miješanje se odnosi na prodaju samo onoliko btc-a koliko si imao prije eth-btc trejda (jer prodaja veće količine neće štimati u fifo evidenciji). Po ovoj zadnjem dijelu te rečenice mislim da sam drugi primjer doista pogrešno shvatii.

Nije zgoreg ponavljati znanje više puta...

Kad se ispunjava FIFO, a kad JPODD? Zbunili ste me s FIFO raspravom dečki, prvi put čujem za to