Topic: Porez na bitcoin i kriptovalute 2018-2019 - page 19. (Read 38940 times)

Ja sam u procesu izrade tablice iz koje se vidi tijek novca (o stečenoj i otuđenoj imovini) i dođe mi da skočim s balkona. Tijekom 2021. zaradio sam nešto novca na kriptu, imam dokaze uplata i isplata i dostupne podatke o crypto-crypto trejdovima. Ono što mi predstavlja problem je FIFO princip. Budući da imam 400+ transakcija u kojima sam provrtio valjda svaki vražji shitcoin, nema teorije da pratim i izračunam konačnu razliku nabavne i prodajne cijene po FIFO-u.

Primjer: uplatim eure za usdt, kupim za to 3 bnb, za 1 bnb kupim 432 shitcoina 1, za 2 bnb 23049832 shitcoina 2, onda prodam 304 shitcoina 1 kojem je vrijednost narasla za 2 etha i 0.2 btc i tako unedogled s više shitcoina nego što bih znao nabrojiti. Na kraju skupim sve (ili skoro sve) što imam, zamjenim u stable i prodam na Binanceu za eure.

Imao sam desetak kupovina i jednu veliku prodaju. Zanima me mogu li poreznoj kao poreznu osnovicu jednostavno prijaviti razliku između zbrojenih ulaza i tog posljednjeg izlaza? U najgorem slučaju mi mogu poslati obavijest da dugujem dodatni porez? Bio bih zadovoljan da mi uračunaju i čitavu prodajnu cijenu kao osnovicu, računanje u kojem omjeru koji završni coin dolazi od kojeg početnog mi se čini kao nemoguća misija.

Pa sad... ako piše da nema kazni, a porezna je ovlašteni tužitelj u prekršajnom postupku, trebalo bi vidjet kakav formalni učinak ima to "obećanje"
I možda neki poreznik zna od ranije, je li ovo uobičajena godišnja praksa ili nešto skroz novo.

Tko prizna pola mu se prašta, valjda i kod njih to vrijedi nešto.

Evo, s popisom stanovništva je postalo očito da imamo gomilu ljudi koji zapravo rade vani, a još uvijek su prijavljeni ovdje, i sada ide akcija punjenja proračuna tako da ih se sve odrapi još i za HR porez.

https://www.reddit.com/r/financije/comments/s70yd4/ka%C5%BEe_porezna_da_im_prijavimo_kapitalnu_dobit_i/

Pričali smo ovdje par puta što ako tek nakon što je prošao rok skužiš da si trebao platiti porez, tipa "drugi dohodak" od raznih sig kampanja ili zarade u WoW-u. Evo prilike. Ovo sada je "prijavite sve što ste imali, pa vas nećemo kazniti", u nadi da će se javiti ljudi koje inače ne bi ulovili. A nakon toga ide batina, direktno onima koje mogu dokazati, vjerojatno uspoređujući one koji su prijavljeni za zdravstveno, a u popisu stanovništva se ustanovilo da ne žive ovdje.

Zašto ne bivše glasačko tijelo koje je odselilo u Irsku odrapiti s malo HR poreza, treba napuniti državnu blagajnu nakon što će se sad zbog nesposobnosti naših političara morati vratiti EU sredstva za potres jer se nisu na vrijeme iskoristila.

Što mislite kako će se to odraziti na nas s cryptom?

Ni u ludilu, porezi su mi jedan od najtraumatičnijih dijelova života, gdje bih došao da još to profesionalno radim. Evo sad upravo gledam svoju FIFO evidenciju i ne znam jel da se smijem ili plačem. 


Pa ne postoji uopće način da uploadaš FIFO evidenciju (a tete ti je neće htjeti uzeti ni uživo, uopće ih to ne zanima). Jedino što možeš je online popuniti JOPPD obrazac.

To što nema volje ni znanja da se neke stvari riješe, to bi još nekako i pregrmili, ali ono što me puno više brine je otvoreno ''neprijateljstvo'' financijske zajednice u Hrvatskoj (banke, Hanfa, HNB...) prema kriptu.
A upravo bi oni trebali davati savjete i prijedloge političarima kako regulirati kripto u Hrvatskoj.
Iz onoga što sam se uvjerio iz prve ruke, na poslovnim konferencijama sa svim tim financijašima, oni kripto smatraju velikom prevarom i nečim što nema nikakve vrijednosti, i ne misle niti žele pomoći oko regulacije kripto sektora u Hrvatskoj.
U Vladi očito ima još manje interesa i želje (a i znanja i sposobnosti) da se donesu neka kvalitetnija rješenja za kripto industriju u Hrvatskoj, tako da kratkoročno nisam optimist da će se pojednostaviti pravila oko prijave poreza za kripto, vođenja FIFO evidencija...
Dugoročno, jedina je nada da to EU odluči regulirati na nivou cijele evropske zajednice.

Vrijeme lagano dolazi za prijavit porez online.

Da li uploudat FIFO ili ne ? Koliko kužim bolje se možda provući bez uploudanja ?

Morao sam malo skratiti poruku Problem je što su problemi s oporezivanjem kriptovaluta svima nama (barem u Hrvatskoj) normalni jer toliko toga u državi ne štima da je ovo samo onako usputni problem. Samo što taj usputni problem tjera ljude u crno tržište čime država gubi dobar dio prihoda od poreza. Ali zašto bi to naše u Vladi bilo briga ako nemaju na što potrošiti doniranih 5 milijardi kuna. Očito imamo dovoljno svojih novaca pa nam pomoć EU nije ni potrebna.

Meni to zapravo i nije čudno.
Prije svega, očito je da u poreznoj nema neke volje da se više informiraju o kriptu, shvate sve aspekte kripto tržišta, poput stejkanja, defi, locked coins... možda organiziraju neki okrugli stol sa članovima kripto zajednice i zajednički, kroz raspravu, dođu do nekog prihvatljivog rješenja za obje strane.
Jednostavno su prepisali pravila sa tržišta dionica i obveznica poput FIFO pravila i očekuju da radimo na isti način kao i ulagači u klasične burze, što je prekomplicirano za veliki broj kripto korisnika.

Drugi problem je još ozbiljniji (a direktno je povezan sa ovim prvim).
Iz izjava mnogih financijskih stručnjaka, poput predsjednika HANFE, direktora glavnih banaka (ERSTE) i dr. očit je njihov jako negativan stav o kripto tržištu.
Isto sam čuo i na konferenciji u hotelu Sheraton prošle godine, organiziran od strane Poslovnog tjednika (ako se sjećate, već sam vam pisao o tome). https://bitcointalksearch.org/topic/m.58384962
Na toj poslovnoj konferenciji bio je guverner HNB-a Vujčić, direktori glavnih banaka u HRvatskoj, šef Hanfe... i nitko od njih nije imao bilo što pozitivno reći o kriptu.
Za sve njih kripto nema nikakvu unutarnju vrijednost, radi se o visokorizičnom, špekulativnom ulaganju koja previše fluktuira, i sutra može pasti na nulu.
S obzirom na takav stav o kriptu sve te tzv. financijske elite'' u Hrvatskoj, koja zapravo direktno utječe na financijsku regulaciju u Hrvatskoj, jasno je da oni i nemaju volje ni želje da pomognu razvoju kripto tržišta u Hrvatskoj, već zapravo žele obeshrabriti druge od ulaganja u kripto.
Zato su sva ova porezna pravila i tako komplicirana i nejasna.
Na taj način oni žele ''otežati'' ulazak običnih ljudi u kripto i tako ih ''spasiti'' od gubitka novca u kriptu, kako to oni shvaćaju.

Jedino što nas može spasiti je da se regulacija o kriptu donese na razini EU, pa da to onda mora primjeniti i HRvatska i druge zemlje u okruženju.
Na onoj financijskoj konferenciji u Sheratonu bilo je spomenuto da EU planira donijeti strože regulative za rad kripto mjenjačnica, pretpostavljam da će se smanjiti iznosi novca koji se mogu podići bez kyc, a vjerojatno će se regulirati i neki drugi aspekti kripto tržišta.

Zaista je nerealno od nesposobne i nemoralne ekipe, koja neće uspjeti potrošiti 5 milijardi kuna za obnovu Banije i Zagreba, i morat će vratiti te novce, a zbog čije politike (čitaj nepotizam, birokracija i korupcija) iz Hrvatske od 1991 iselilo više od milijun ljudi (samo u zadnjih 10 godina 400 000 službeno a neslužbeno sigurno i više), očekivati da budu proaktivni po ovom pitanju i donesu poštene zakone o kriptu i pomognu običnim ljudima da ovdje zarađuju.
A koliko je moralna ekipa iz HNB-a najbolje se vidi po ovoj aferi da je 40 djelatnika HNB-a (uključujući guvernera Vujčića) koristilo svoje povlaštene informacije o financijskom tržištu da bi zarađivalo velike novce od dionica i obveznica.
Ali kako reče Plenković, radi se o vrlo kompleksnom pitanju koje većina građana ne razumije  
Uglavnom, ja od ove ekipe ne očekujem više ništa, jer oni nemaju ni volje, ni interesa ni želje da pomognu običnim ljudima da počnu zarađivati na kripto tržištu.

Domchi ja ne znam kako bi mi ovdje da nam nema tebe. Jesi li razmišljao o tome da postaneš crypto porezni savjetnik? Malo se zezam ali stvarno imaš volje objašnjavati nama totalnim poreznim neznalicama i svaka ti čast na tome.

Da. U osnovi, ta priča s drugim dohotkom te kada cijena coina u kojem si plaćen pada (a takvih je većina) tjera da isti tren prodaš jer moraš odmah platiti porez, a ako držiš taj coin duže vrijeme, on će možda vrijediti manje od tog poreza koji moraš platiti.

S tim drugim dohotkom su napravili da je rudarenje totalno neisplativo, da je kompletan DeFi izuzetno rizičan (kao da nije dovoljno rizičan i sam po sebi), i meni zbilja nije jasno zašto je Porezna u poziciji da poreznim obveznicima čini rizičnijim i potpuno neprofitabilnim sudjelovanje u bilo kojem dijelu kripto industrije osim čiste špekulacije.

Iza zadnje/treće kupovine za fiat, jer tu to "novih" 2 BTC. Uzmi hrpu papirića, i probaj po ovom sistemu:

• za svaku kupovinu, na novi papirić napišeš datum transakcije, što si kupio (npr. BTC), koliko toga si kupio, po kojoj nabavnoj cijeni u fiatu, i u kojem fiatu (npr. HRK, EUR ili USD)
• papiriće grupiraš u hrpice prema vrsti imovine (posebno za BTC, posebno za ETH itd.)
• kada kupiš nešto, tj. kada se pojavi novi papirić, stavljaš ga na njegovu hrpicu, ali NA DNO
• kada nešto prodaš, uzmeš papirić SA VRHA i mičeš sa strane NA DNO posebne "OUT" hrpe, i napišeš u što si prodao kako je opisano u prethodnim točkama, ali:
  
  • uz datum transakcije, zapisuješ i što si prodao, te prepisuješ i originalni datum nabavne cijene, i izračunaš tj. zadržavaš originalnu nabavnu cijenu u fiatu
  • ako nisi prodao kompletan iznos s prethodnog papirića, onda će ti transakcija kreirati dva papirića, jedan s ostatkom u originalnoj valuti, koji vraćaš NA VRH hrpice s koje si ga uzeo, i drugi, s onim što si friško kupio, koji stavljaš NA DNO pripadajuće hrpice
  • ako prodaješ u fiat, oduzmeš nabavnu cijenu od prodajne, i to ti je profit na koji plaćaš porez, osim ako je datum nabave stariji od 2 godine
• kada tako evidentiraš sve fiat-crypto i crypto-crypto transakcije koje imaš, hrpice koje su ti ostale (osim "OUT" hrpe) su ti trenutno stanje i ulaz za iduću godinu
• zatim uzmeš sve papiriće, uključujući i "OUT" hrpu, poredaš ih po datumu transakcije, i to ti je FIFO evidencija

Sad sam napravio tu vježbu za ovaj tvoj primjer, i dobijem ovu listu transakcija:

• 1.1.2022. kupim jedan BTC po cijeni od 100 USD
• 2.1.2022. kupim još 1 BTC po cijeni od 200 USD
• 3.1.2022. kupim 2 ETH po cijeni od 1 BTC
• 4.1.2022. kupim 2 BTC za 2 ETH
• 5.1.2022. prodam sav BTC (3 BTC) za 1500 USD, tj. po cijeni 1 BTC = 500 USD

...i ovu FIFO evidenciju:

• 1.1.2022. kupovina 1 BTC, nabavna cijena 100 USD
• 2.1.2022. kupovina 1 BTC, nabavna cijena 200 USD
• 3.1.2022. kupovina 2 ETH za 1 BTC, nabavna cijena 100 USD, nabavni datum 1.1.2022.
• 4.1.2022. kupovina 2 BTC za 2 ETH, nabavna cijena 100 USD, nabavni datum 1.1.2022.
• 5.1.2022. prodaja 1 BTC za 500 USD, nabavna cijena 200 USD, nabavni datum 2.1., oporezivi profit 300 USD
• 5.1.2022. prodaja 2 BTC u 1000 USD, nabavna cijena 100 USD, nabavni datum 1.1., oporezivi profit 900 USD

Finalno stanje: 1500 USD, prodane sve kriptovalute

Primjeti da u FIFO evidenciji imaš jednu transakciju više (ovaj zadnji korak - fizički, to će ti biti jedna transakcija na exhcange-u). Ako uzmeš kompliciraniji primjer, gdje prodaješ samo dio, a ne cijeli iznos - što je u stvarnom životu 99% transakcija - onda će ti svaki korak iz jedne transakcije/papirića generirati dvije "virtualne" transakcije/papirića, i to se  jako brzo množi. Mislim da Porezna nije svjesna tog problema.

P.S. Apsolutno ne znam je li ovo sve točno. Tako sam ja to shvatio. Možda sam shvatio skroz krivo. Volio bih da još ljudi ovo provjeri.

P.P.S. Pazi da se ne porežeš na papiriće.

Domchi, hvala ti na svim odgovorima što si mi ranije dao. Muči me ta nedefinirana i nejasna situacija  jer sam ušo u kripto vodeći se onim propisima i tumačenjima koja su mi u trenutku ulaska bila poznata. Ali ovo sada me je skroz izulo s tim porezima na nerealizirane dobitke, jer se radi o coinima s brutalnom inflacijom i kad to sve staviš u tablicu, ne da bi mogo izgubit glavnicu nego bi mogo i ostvarit veću poreznu obvezu od uloženog, što je skroz suludo.

Hm...
A pazi sad ovo, ako ja taj alt prodam, i dobijem 2 btc-a, pa sad imam 3, i tek onda prodajem btc. Ubaci još jednu kupovinu fiat-btc u priču, e sad, ta nova dva, gdje idu;
-  iza zadnje/treće kupovine za fiat,
- ili prije nje jer potječu od prve fiat kupovine, ali su stečeni crypto-crypto trejdom.

Moram priznati da mi ovo da su ta dva btc-a "zadnja" nije najjasnije, tj ispada da oni ponovno ulaze u fifo kao zadnji ulaz, iako to nije fiat ulaz.

Sa druge strane, ako bi taj alt prodavao za keš, morao bih gledati izlaz u odnosu na prvi btc, po primjeru koji je dala porezna, ako sam ga dobro shvatio.

Pitaj ponovno za nekih pet godina, ovo je za sadašnju poreznu situaciju prekomplicirano pitanje na koje ćeš samo dobiti odgovor da je to drugi dohodak.


Izlaziš iz ovog drugog. A kada prodaš alt za 2 BTC, ta 2 BTC su onda na kraju (ali u tom trenutku ni nemaš neki drugi - ovog prvog više nemaš).

Pitanje za fifo;

- kupim 1 btc po cijeni od 100 usd
- kupim još 1 btc po cijeni od 200 USD
- za 1 btc kupim neki alt
- odlučim izaći iz btc-a

Izlazim li iz ovog drugog, jer je ovaj prvi "zaključan" u altu, ili ipak izlazim iz onog prvog, po količini koju taj alt nosi btc-a u trenutku izlaza.

Prva varijanta mi je jasna, izlaziš iz btc jer njega imaš u walletu.
Druga za sobom vuče niz nejasnoća, tj čini mi se da ako kasnije prodaš taj alt i dobiješ npr 2 btc-a, da to skroz remeti fifo. Jer naknadno stječeš btc kojeg ne znam gdje stavit po redoslijedu

Da li netko od vas pruža likvidnost u liquidity pools i dobiva zaključane coine (locked coins)? Da li to porezna tretira kao stejking ili kako? To definitivno nije stejking po meni jer su rizici skroz drukčiji. I nije mi da li bi se to tretiralo kao "drugi dohodak", ako su coini zaključani i s njima određeno vrijeme (mininalno godinu dana) ne možeš raspolagati.

Koliko znam, kod glavnih kripto burzi kao što je Binance, nitko nije tražio plaćanje bilo kakvog poreza u njihovoj zemlji podrijetla tj. državi gdje je registrirana burza.
Naravno, do sada nije trebalo raditi ni kyc pa za većinu accounata nisu ni mogli znati iz koje su zemlje.
Ipak, počela je nova godina, velika većina ljudi je bila prisiljena napraviti kyc i kod njih i kod drugih kripto burzi ali nisam još naišao na vijest da je netko morao plaćati porez dvaput, u zemlji gdje su burze registrirane i onda još i u svojoj zemlji.
Imam iskustvo kada sam prije 7-8 godina radio neke online poslove za jednu firmu registriranu u Americi.
Oni bi mi po isplaćenom poslu isplatili zaradu direktno na bankovni račun, a ja bih nakon isplate, u roku 15 dana, predavao joppd obrazac u poreznu i plaćao porez.
U Americi nisam nikada morao plaćati porez na tu zaradu iako je sjedište firme bilo u Americi, što mi je i logično.
Niti sam američki državljanin, niti živim u Americi da bih bio američki porezni obveznik.
S druge strane, siguran sam da ta firma plaća porez na dobit u Americi, ali to nema veze sa mnom i mojim radom za njih.

Zato i pitam ima li šanse da duguješ neke pare državi u kojoj se nalazi burza,tj da te kače njeni propisi.

I tu isto mogu biti razne varijante, tipa da duguješ porez;
- na same crypto-crypto  trejdove,
- ili na izlazak u fiat,
- ili na isplatu fiata na strani bankovni račun, ako će netko to raditi.

A burzi ima po cijelom svijetu, bog pitaj gdje im je sve sjedište. Čak najgore ako je u EU.

Malo je kompliciranije; kada drzis deonice onda postoje firme koje redovito (tromijesecno/godisnje) isplacuju dividend. E, taj dividend je oporezan (ne to samo drzanje tih deonica)...


Zato sto "Ameri" racunaju na to da je svaki uspijesan (isplatljiv) trejd doneo zaradu koja je individualno oporezljiva Americkim drzavljanima (sto je u mojom osobnom misljenju glupost, ali to je druga/treca prica).

Pozdrav,
Nastavno na ovo, ja ću se još malo na ovome zadržati opreza radi.

Koliko znam, na USA dionice ima poreza amerima ako npr. trguješ na nyse.
Moje pitanje je zašto bi crypto na USA burzi (ili nekoj drugoj) bio drugačiji.

I kako bi to uopće funkcioniralo kad ameri npr. oporezuju crypto-crypto trade, a mi ne.