Topic: Porez na bitcoin i kriptovalute 2018-2019 - page 3. (Read 38138 times)

hvala 

Hm, ovo je dobro pitanje.

Godina tj. porezno razdoblje prema JOPPD obrascu traje od 1.1. do 31.12., ne traje do 1.1. iduće godine. Odnosno, ako kupiš 1.1.2021., i prodaš 1.1.2023., prodao si "nakon 2 godine", jer je 2 godine isteklo točno u ponoć između 31.12.2022. i 1.1.2023. - tako nekako ide moja logika, a čini se i logika libraryja za datume u Javascriptu.

Dakle ako kupiš 1.1.2021., kupio si u jednoj poreznoj godini, pa je prošla još cijela jedna porezna godina, i tek onda dolazi 1.1.2023. koji je prvi dan treće porezne godine.

Jesam li u krivu?

Super mi je fifoator (hvala Domchi).
Imam dosta prodaja koje su se povezale s kupnjama baš na isti dan prije 2 godine i po fifoatoru ispada da su neoporezive (tj. ništa ne piše pod status). Gledam zakon, piše da je neoporezivo ako se otuđuje "nakon dvije godine od dana nabave". Dakle  +1 dan?
Obično zakonski rokovi kreću dan nakon događaja. To bi ovdje bilo čak +2 dana.
Mislim da ako je propisan rok od 8 dana od dostave nekakvog rješenja, a dostava je bila u ponedjeljak, tek iduća srijeda je izvan roka. (10. dan)

Drukčije je s poreznom karticom koja ide u crveno već na 9. dan od dana izvješća. Vjerojatno zato što bi po njima bilo idealno platiti na dan izvješća, a sljedeći dan je već "kašenjenje".

(Nije da je "sigurnije" malo produžiti rok. Npr ako sam imao gubitke na taj sporni dan onda plaćam manji porez ako je rok dulji.)

10% + prirez od 18% za Zagreb.

Dali za kapitalne dobitke ostvarene u 2023 (znaci koje placamo i prijavljuemo sada) placamo
10%
10% + prirez ili
12%?
Na poreznoj stoji 12% (https://www.porezna-uprava.hr/pozivni_centar/Stranice/dohodak-od-kapitala-po-osnovi-kapitalnih-dobitaka.aspx) ali prirez je ukinut od ove godine, a moji dobici koje sad prijavljujem su iz prosle godine, znaci logicno bi bilo 10 + prirez? Posto sam iz ZGa ispadne skoro pa isto pa mi je svejedno samo bi htio dobro platit  

Svi feejevi se umanjuju. Ne samo withdrawal fee, nego i recimo funding fee ukoliko koristiš leveraged pozicije.
Takav fee se naplaćuje više puta dnevno ali koliko sam upoznat, dovoljno ga je zbirno prijaviti kao jednu transakciju nakon zatvaranja leveraged pozicije.

Budući da je Porezna eksplicitno rekla da si možeš umanjiti profit za "troškove transakcije" (kao što su brokerski troškovi), definitivno umanjiš. Kako točno ovisi o situaciji, ako si imao prodaju u fiat pa onda radiš withdrawal, ja bih stavio u troškove te transakcije. Ako ne, onda otuđeno po cijeni 0. U finalu, kad zbrajaš koliki ti je profit u poreznom razdoblju, i jedno i drugo će ti umanjiti profit tj. poreznu osnovicu.

Ovo s bankama je dobar argument. Razmišljao sam o tome ali sam se bojao nekome objašnjavati da sav novac koji nemaš u gotovini nije tvoj nego potraživanje prema banki.

Srodno pitanje:
withdrawal feeevi: računaš da je to isto otuđeno po cijeni cijeni 0, dakle umanjuje profit, ili kao da je prebačeno u neki coin kojeg nikad nisi prodao?

To su sad detalji koje poreznici nikad neće uopće niti ispercipirati.

No po meni je stvar dosta jasna - stakeani crypto je i dalje tvoj, nije otuđen, nego je samo zalockan u nekom smart contractu ili dan trećoj strani u neki staking pool. Dakle, nema poreznog događaja koliko god stakeaš ili odstakeaš crypto, do trenutka kad dobiješ staking reward, koji se onda oporezuje kao drugi dohodak.

Treba imati na umu da pravno vlasništvo nije uvijek ista stvar kao i fizički posjed ili kontrola nad nečim. Sjeti se da porezna nema nikakvog problema s time da daješ svoje novce trećoj strani (npr. banci), a da su oni i dalje "tvoji", štoviše, u fiat svijetu je to jedino i moguće s digitalnim novcem, jer je prije Bitcoina jedini način da posjeduješ digitalni novac bio da ti ga neki drugi "autoritet" (banka) čuva kod sebe i vodi u svojoj bazi. Da ti banka dozvoli da sam raspolažeš sa svojim digitalnim novcem, teško bi se osigurali od toga da si ga iskopiraš, editiraš ili umnožiš (to je double spend problem i riješiti ga nije trivijalno).

Dakle koliko god mi u crpyto svijetu dobijemo alergiju i ponavljamo "not your keys not your coins", poreznim rječnikom, time što si svoj crypto stakeao ili uplatio nekome, ne znači da je on "otuđen". Porezna smatra da je crypto i dalje tvoj iako si ga uplatio na exchange (preciznije, na svoj račun na exchange-u) ili u neki staking pool.

Ako izgubiš stake, npr. zato jer je slashan, e onda si u FIFO evidenciju pišeš da je otuđen, i to po cijeni od 0 EUR.

Ovo sa FIFOom po cijeloj imovini otvara toliko novih pitanja.
Kako bi se gledalo po FIFO, ako je kripto negdje zaključan na stake ili tako nešto? Ne pitam za zaradu od toga - to znam da je drugi doh. Nego, da li je taj stake još u portfelju izmiješan s drugom "istovrsnom" imovinom ili je privremeno izuzet. (možeš ga i izgubiti).
Kod stake na blockchainu je možda nešto jasnije, jer obično zauzvrat dobiš nekakve tokene, pa to mogla biti kripto-kripto zamjena. Iako je pitanje što stvarno možeš s tim tokenima osim vraćanja stakea.

Ali što ako nije na blockchainu, nego npr običan ugovor s validatorom. Pošalješ mu ETH i on ti za mjesec dana vrati stake+zaradu.
Slično recimo, ako nekome ugovorno prepišeš dionice kao garanciju za nekakav posao.

Puno prostora za intrepretacije ako se ne prate fizičke transakcije.
Inače Nijemci su izdali mišljenje da se fifo radi po svakom walletu posebno, ali oni mogu i dionice dijeliti na posebne račune. A kod Amera koliko shvaćam svejedno sve dok se držiš istog principa.

Nažalost, nemam pojma...

Jel se mozda sjecas sto si stavio za rezidensnost "datum"? Automatski mi ispunjava kao danasnji dan, neznam jel trazi kao od kojeg sam datuma rezident HR?
https://imgur.com/a/6clpuXE

da, da točno, to bi bilo kao da svaki put počinjem novu fifo listu. Budem probao fifoator.

Ja bih to formulirao malo drugačije - pogledaš jesi li pred 2 godine imao tog coina, ali je bitno i da ga nisi nakon toga prodavao do danas.


Ako si kupio za kripto, nabavna ti nije 0, nego ti je nabavna cijena ona nabavna cijena s kojom si kupio kripto za koji si ga kupio.
Odi na fifoator.com pa pogledaj kako će ti on izračunati nabavnu cijenu, on točno računa.

Evo mene opet s FIFO mukama.
Mislim da sam uspio ujediniti podatke sa svih burzi/walleta.
Dakle situacija je ta da sam prije 2+ godina zapravo imao dosta ovog coina kojeg sada prodajem.
Još jednom provjeravam, procedura je ta da prije svake prodaje provjeravam stanje portfelja točno na prethodni dan prije 2 godine?
Čim nađem taj coin onda nema poreza i ne trebam dalje ništa računati?

Ako nemam dovoljno starih coinova onda znači da prodajem prvu sljedeću kupnju.
Ako je kupnja bila za fiat onda znam nabavnu cijenu.
Ako sam kupio za kripto, uzeo bih nabavnu cijenu 0. (Valjda je to ok ako bez FIFO mogu dokazati porijeklo cijelog kripta kojeg imam)

Upišeš samo državu od mjenjačnice, mislim da ne treba firma. Popuniš datum prve isplate, i "datum do" ostaviš prazan. Str. 4 ništa. To popuniš jednom i nikad više, dalje ide samo JOPPD.

Ako se mozda sjecas kako si ispunjvao, pokusao sam googlat ali nema nigdje uputa za RPO za kapitalnu dobit, jedino za pausalce i slicno. Ja ispunjvam iskljucivo za kapitalnu dobit, nema
nikakvog miniga\staking i slicno.
(na pocetku su osobni podaci)
i onda sve ovo ostavim prazno, PODACI O DJELATNOSTI i slicno i samo kliknem
INOZEMNI DOHODAK / PLAĆA I OSTALI PRIMICI -> Dohodak od kapitala i upisem sluzbeno ime od Krakena EU i Coinbase EU (posto sam njih koristio kao fiat offramp), i onda za datum dali kao 1.1.2023. do 31.12.2023. il da stavim datum prve i datum zadnje isplate u prosloj godini?
Mada ne kuzuim cemu datuim kad i tako taj RPO onda "zauvijek" vrijedi, sljedeci godine onda samo ide JOPPD, ali ne i RPO?
I str 4., isprave tu ne mora nista?
https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Documents/POREZ%20NA%20DOHODAK/RPO.pdf
https://i.imgur.com/PYC6PrX.jpeg

Hvala ti na ovako iscrpnom i kvalitetnom odgovoru.
Mislim da ću te poslušati skroz. Za sada nisam još ništa otvarao dok ne izvažem ove opcije.
Javim se još s updateom kako mi ide.

Ovo izlazi iz mojeg područja kompetencije, ali iz onoga što znam o tematici, mogu ti napisati što bih ja napravio na tvom mjestu, pa ti vidi.

Prvo, čim je riječ o miningu, stakingu, airdropovima, tj. bilo čemu što nije čisto investiranje i spada u drugi dohodak, apsolutno ga nema smisla raditi kao fizička osoba jer je prevelika birokracija i davanja. Osobno bih otvorio paušalni obrt za to bez razmišljanja, a ako planiraš prihode kojima bi ušao u sustav PDV-a, isplati se razmisliti o firmi, ali ako ne planiraš zaposlenike i dizati kredite, obrt je i u sustavu PDV-a nekad dobra opcija. Moj savjet je pravac Plavi ured, i ako već nisi, odi na jedno od njihovih (besplatnih) predavanja koja su odlična, informativna, i gdje možeš dobiti odgovore na sva pitanja prije nego kod računovodstva.

Drugo, ako se odlučiš za firmu, ja bih osobno jako dobro razmislio o offshore firmi (tj. offshore firmi u EU u nekoj crypto-friendly zemlji poput Cipra, Malte ili Švicarske gdje su porezi mali ili nikakvi). Imao sam firmu u HR i imati firmu u HR je čisti mazohizam.

Treće, nakon toga si plati konzultacije kod poreznog savjetnika za preostala pitanja vezano uz crypto i poreze, i potencijalno nekog računovodstva ako je riječ o firmi.

Četvrto, ako posuđuješ crypto firmi (ili obrtu u sustavu PDV-a, van sustava PDV-a je svejedno), vidi možeš li na temelju te pozajmice izmajmunirati nešto s velikom kamatom i počekom otplate glavnice, i na taj način si isplaćivati novce. Kao privatna osoba si tako te pasivne prihode od stakinga ili čega već pretvaraš iz drugog dohotka u kapitalnu dobit od kamata na koji se plaća samo porez na kapitalnu dobit, i to bi ti trebalo biti porezno isplativije od isplate plaće ili dobiti iz firme. Samo ideja, ne znam je li moguće i kako najbolje izvesti u praksi. Imaj na umu da kamate prijavljuješ preko JOPPD-a unutar 30 dana od isplate, a ne godišnje, pa ako možeš minimizirati broj isplata toplo savjetujem da to i napraviš. Ovo je recimo dobro pitanje za poreznog savjetnika, jer bi mogao postojati neki zakon koji to brani.

Btw. tekst ovog članka u svezi rudarenja ... FYI za one željne učenja


4. STJECANJE KRIPTOVALUTA
Kriptovalute se mogu steći na razne načine, no dva su osnovna: kupnjom (stjecanje kroz ulaganje – kupnja
za fiat na nekoj od centraliziranih burzi ili kripto mjenjačnica) i rudarenjem (mining). Usprkos visokoj volatilnosti, ulaganje u kriptovalute u svakodnevnom je porastu.

4.1. KUPNJA KRIPTOVALUTA NA TRŽIŠTU
4.2. STJECANJE KRIPTOVALUTA RUDARENJEM (MINING)
Rudarenje kriptovaluta je poslovni pothvat koji može imati različite rezultate, odnosno može završiti ostvarenim dobitkom ili gubitkom. U smislu postupka rudarenja kriptovalutama, rudarem se smatra računalo ili skup računala koja su pod ljudskom kontrolom. U središtu rudarenja kriptovaluta je matematička (kriptografska) zagonetka koju rudari trebaju riješiti kako bi zaradili nagradu u obliku coina. Za rudarenje kriptovaluta potrebno je imati  infrastrukturu odgovarajućeg kapaciteta. No, kako je riječ o infrastrukturi koja zahtijeva određena ulaganja,
čest je slučaj udruživanja poduzetnika u tzv. mininig poolove te se tako povećava mogućnost rješavanja matematičkih zagonetki, a samim time i dobivanja nagrade u obliku kriptovaluta (coina).

Dvije najznačajnije metode rudarenja odnosno mehanizma konsenzusa za obradu transakcija i stvaranja novih blokova u blockchainu su dokaz rada i dokaz uloga:

1. Dokaz rada (Proof of work) je metoda koju primjenjuju  gotovo sve kriptovalute, a temelji se na radu računala i rješavanju matematičkih (kriptografskih) zagonetki. Najveći nedostatak ove metode je velika količina potrošene električne energije, što ju čini ekološki neprihvatljivom.
2. Dokaz uloga (Proof of stake) je metoda koja se zasniva na ulogu određene količine kriptovaluta kojom budući potvrđivač (validator) transakcija jamči da će istinito potvrđivati transakcije. U ovom slučaju njegov zalog predstavlja svojevrsni kolateral koji će se djelomično ili u cijelosti aktivirati ako napravi pogrešku u validaciji. Za svaku potvrđenu transakciju validator dobiva proviziju (fee) iz transakcijskog troška mreže blockchain i može dobiti novoproizvedeni coin kao kod  prethodne metode. To znači da se kod ove metode ne rješavaju matematički problemi, ali su ipak potrebna super jaka računala, ali ne i specijalna oprema. Kriptovalute stečene rudarenjem mogu se koristiti za daljnje trgovanje ili ulaganje na pojedinim kripto platformama. Jedna od mogućnosti je ulaganje u tzv. bazene likvidnosti
(liquidity pool) koji predstavljaju skup sredstava zaključanih u pametnom ugovoru (smart contractu). Bazeni likvidnosti koriste se za olakšavanje decentraliziranog trgovanja, pozajmljivanja i sl., a funkcioniraju na sljedeći način. Pružatelji likvidnosti / korisnici (liqudity provideri) dodaju jednaku vrijednost dvaju tokena u bazen kako bi stvorili tržište. U zamjenu za ulog svojih sredstava, oni zarađuju na naknadama od trgovanja koje se odvijaju u „njihovom“ bazenu, proporcionalno njihovu udjelu u ukupnoj likvidnosti. Međutim, može se javiti i „slučajna zarada“ u obliku tzv. airdropa – trgovačka društva u sklopu promotivnih aktivnosti šalju tokene na veliki broj adresa kako bi se promicala svijest o novoj kriptovaluti.


.....

5.3. RUDARENJE – PROIZVODNJA KRIPTOVALUTA
Za stvaranje novih kriptovaluta rudarenjem računovodstveno se primjenjuju pravila evidentiranja
koja su svojstvena proizvodnji. Naime, rudarenje kriptovaluta nije ništa drugo nego proizvodnja nove
imovine uz korištenje informatičke tehnologije. Cijena proizvodnje kod rudarenja kriptovaluta sastoji se
samo od općih troškova proizvodnje (OTI ili OTP) jer za rudarenje nije potreban materijal niti ljudski rad.
Nakon što se „izrudari“ neka kriptovaluta, provodi se postupak obračuna proizvodnje koji može biti
na dnevnoj bazi, mjesečno ili godišnje, ali se svakako treba provesti najkasnije na datum bilanciranja.
Kriptovalute stečene na taj način početno se vrednuju prema cijeni proizvodnje, a prilikom prodaje
iskazuje se prihod prema tržišnoj vrijednosti.