Topic: Porez na bitcoin i kriptovalute 2018-2019 - page 6. (Read 39097 times)

Upišeš samo državu od mjenjačnice, mislim da ne treba firma. Popuniš datum prve isplate, i "datum do" ostaviš prazan. Str. 4 ništa. To popuniš jednom i nikad više, dalje ide samo JOPPD.

Ako se mozda sjecas kako si ispunjvao, pokusao sam googlat ali nema nigdje uputa za RPO za kapitalnu dobit, jedino za pausalce i slicno. Ja ispunjvam iskljucivo za kapitalnu dobit, nema
nikakvog miniga\staking i slicno.
(na pocetku su osobni podaci)
i onda sve ovo ostavim prazno, PODACI O DJELATNOSTI i slicno i samo kliknem
INOZEMNI DOHODAK / PLAĆA I OSTALI PRIMICI -> Dohodak od kapitala i upisem sluzbeno ime od Krakena EU i Coinbase EU (posto sam njih koristio kao fiat offramp), i onda za datum dali kao 1.1.2023. do 31.12.2023. il da stavim datum prve i datum zadnje isplate u prosloj godini?
Mada ne kuzuim cemu datuim kad i tako taj RPO onda "zauvijek" vrijedi, sljedeci godine onda samo ide JOPPD, ali ne i RPO?
I str 4., isprave tu ne mora nista?
https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Documents/POREZ%20NA%20DOHODAK/RPO.pdf
https://i.imgur.com/PYC6PrX.jpeg

Hvala ti na ovako iscrpnom i kvalitetnom odgovoru.
Mislim da ću te poslušati skroz. Za sada nisam još ništa otvarao dok ne izvažem ove opcije.
Javim se još s updateom kako mi ide.

Ovo izlazi iz mojeg područja kompetencije, ali iz onoga što znam o tematici, mogu ti napisati što bih ja napravio na tvom mjestu, pa ti vidi.

Prvo, čim je riječ o miningu, stakingu, airdropovima, tj. bilo čemu što nije čisto investiranje i spada u drugi dohodak, apsolutno ga nema smisla raditi kao fizička osoba jer je prevelika birokracija i davanja. Osobno bih otvorio paušalni obrt za to bez razmišljanja, a ako planiraš prihode kojima bi ušao u sustav PDV-a, isplati se razmisliti o firmi, ali ako ne planiraš zaposlenike i dizati kredite, obrt je i u sustavu PDV-a nekad dobra opcija. Moj savjet je pravac Plavi ured, i ako već nisi, odi na jedno od njihovih (besplatnih) predavanja koja su odlična, informativna, i gdje možeš dobiti odgovore na sva pitanja prije nego kod računovodstva.

Drugo, ako se odlučiš za firmu, ja bih osobno jako dobro razmislio o offshore firmi (tj. offshore firmi u EU u nekoj crypto-friendly zemlji poput Cipra, Malte ili Švicarske gdje su porezi mali ili nikakvi). Imao sam firmu u HR i imati firmu u HR je čisti mazohizam.

Treće, nakon toga si plati konzultacije kod poreznog savjetnika za preostala pitanja vezano uz crypto i poreze, i potencijalno nekog računovodstva ako je riječ o firmi.

Četvrto, ako posuđuješ crypto firmi (ili obrtu u sustavu PDV-a, van sustava PDV-a je svejedno), vidi možeš li na temelju te pozajmice izmajmunirati nešto s velikom kamatom i počekom otplate glavnice, i na taj način si isplaćivati novce. Kao privatna osoba si tako te pasivne prihode od stakinga ili čega već pretvaraš iz drugog dohotka u kapitalnu dobit od kamata na koji se plaća samo porez na kapitalnu dobit, i to bi ti trebalo biti porezno isplativije od isplate plaće ili dobiti iz firme. Samo ideja, ne znam je li moguće i kako najbolje izvesti u praksi. Imaj na umu da kamate prijavljuješ preko JOPPD-a unutar 30 dana od isplate, a ne godišnje, pa ako možeš minimizirati broj isplata toplo savjetujem da to i napraviš. Ovo je recimo dobro pitanje za poreznog savjetnika, jer bi mogao postojati neki zakon koji to brani.

Btw. tekst ovog članka u svezi rudarenja ... FYI za one željne učenja


4. STJECANJE KRIPTOVALUTA
Kriptovalute se mogu steći na razne načine, no dva su osnovna: kupnjom (stjecanje kroz ulaganje – kupnja
za fiat na nekoj od centraliziranih burzi ili kripto mjenjačnica) i rudarenjem (mining). Usprkos visokoj volatilnosti, ulaganje u kriptovalute u svakodnevnom je porastu.

4.1. KUPNJA KRIPTOVALUTA NA TRŽIŠTU
4.2. STJECANJE KRIPTOVALUTA RUDARENJEM (MINING)
Rudarenje kriptovaluta je poslovni pothvat koji može imati različite rezultate, odnosno može završiti ostvarenim dobitkom ili gubitkom. U smislu postupka rudarenja kriptovalutama, rudarem se smatra računalo ili skup računala koja su pod ljudskom kontrolom. U središtu rudarenja kriptovaluta je matematička (kriptografska) zagonetka koju rudari trebaju riješiti kako bi zaradili nagradu u obliku coina. Za rudarenje kriptovaluta potrebno je imati  infrastrukturu odgovarajućeg kapaciteta. No, kako je riječ o infrastrukturi koja zahtijeva određena ulaganja,
čest je slučaj udruživanja poduzetnika u tzv. mininig poolove te se tako povećava mogućnost rješavanja matematičkih zagonetki, a samim time i dobivanja nagrade u obliku kriptovaluta (coina).

Dvije najznačajnije metode rudarenja odnosno mehanizma konsenzusa za obradu transakcija i stvaranja novih blokova u blockchainu su dokaz rada i dokaz uloga:

1. Dokaz rada (Proof of work) je metoda koju primjenjuju  gotovo sve kriptovalute, a temelji se na radu računala i rješavanju matematičkih (kriptografskih) zagonetki. Najveći nedostatak ove metode je velika količina potrošene električne energije, što ju čini ekološki neprihvatljivom.
2. Dokaz uloga (Proof of stake) je metoda koja se zasniva na ulogu određene količine kriptovaluta kojom budući potvrđivač (validator) transakcija jamči da će istinito potvrđivati transakcije. U ovom slučaju njegov zalog predstavlja svojevrsni kolateral koji će se djelomično ili u cijelosti aktivirati ako napravi pogrešku u validaciji. Za svaku potvrđenu transakciju validator dobiva proviziju (fee) iz transakcijskog troška mreže blockchain i može dobiti novoproizvedeni coin kao kod  prethodne metode. To znači da se kod ove metode ne rješavaju matematički problemi, ali su ipak potrebna super jaka računala, ali ne i specijalna oprema. Kriptovalute stečene rudarenjem mogu se koristiti za daljnje trgovanje ili ulaganje na pojedinim kripto platformama. Jedna od mogućnosti je ulaganje u tzv. bazene likvidnosti
(liquidity pool) koji predstavljaju skup sredstava zaključanih u pametnom ugovoru (smart contractu). Bazeni likvidnosti koriste se za olakšavanje decentraliziranog trgovanja, pozajmljivanja i sl., a funkcioniraju na sljedeći način. Pružatelji likvidnosti / korisnici (liqudity provideri) dodaju jednaku vrijednost dvaju tokena u bazen kako bi stvorili tržište. U zamjenu za ulog svojih sredstava, oni zarađuju na naknadama od trgovanja koje se odvijaju u „njihovom“ bazenu, proporcionalno njihovu udjelu u ukupnoj likvidnosti. Međutim, može se javiti i „slučajna zarada“ u obliku tzv. airdropa – trgovačka društva u sklopu promotivnih aktivnosti šalju tokene na veliki broj adresa kako bi se promicala svijest o novoj kriptovaluti.


.....

5.3. RUDARENJE – PROIZVODNJA KRIPTOVALUTA
Za stvaranje novih kriptovaluta rudarenjem računovodstveno se primjenjuju pravila evidentiranja
koja su svojstvena proizvodnji. Naime, rudarenje kriptovaluta nije ništa drugo nego proizvodnja nove
imovine uz korištenje informatičke tehnologije. Cijena proizvodnje kod rudarenja kriptovaluta sastoji se
samo od općih troškova proizvodnje (OTI ili OTP) jer za rudarenje nije potreban materijal niti ljudski rad.
Nakon što se „izrudari“ neka kriptovaluta, provodi se postupak obračuna proizvodnje koji može biti
na dnevnoj bazi, mjesečno ili godišnje, ali se svakako treba provesti najkasnije na datum bilanciranja.
Kriptovalute stečene na taj način početno se vrednuju prema cijeni proizvodnje, a prilikom prodaje
iskazuje se prihod prema tržišnoj vrijednosti.

Ovo je zapravo slučaj.
Imam neke valute u porfelju s kojima mogu ostvarivat solidne pasivne prihode rudarenjem (validiranje, LP's, stejkanje i sl.), no želim izbjeći "drugi dohodak", Joppd svake 3 sekunde i slično, te komplikacije s FIFO metodom u kojoj kombiniram kapitalne dobitke i rudarenje (evidenciju za sada uspješno vodim redundantno preko Koinly-a i excela).
Stoga mi je plan taj dio portfelja pozajmiti u poduzeće/PaušalniObrt te svesti prihode od toga u regulirano i izdvojeno okruženje).
Još jedino važem koji pravni oblik odabrati jer svaki ima svoje prednosti i mane.

Kad je u pitanju obrt:
- istražujem da li trebam paziti na miješanje dohotka (koji su porezi konačni, a koji nisu, pa da li se pribrajaju onima iz plaće od nesamostalnog rada i podižu mi poreznu stopu),
- što kad pređem prag za paušalce, da li je i dalje isplativo biti obrtnik?,
- kako se u knjizi prometa "fakturira" prodaja kripta?,  
- da li se vodi poseban FIFO za valute dobivene rudarenjem (PoS, validiranje), pa da li se tek prodajom u FIAT utvrđuje osnovica za rudarenje i to posebno izdvaja u u primitke a rast u cijene se  izdvaja u FIFO evidenciju za kapitalne dobitke gdje je cijena stjecanja ona na dan claimanja nagrade.

Poduzeće pak ima svoje posebnosti:
- ako si zaposlen negdje drugdje i imaš veću plaću od "minimalne direktorske", praktički nemaš troškova i doprinosa kojima bi umanjio dobit (nešto sitno zakup, knjigovođa i to je to). Zaboravi leasing auta i slično jer riječ o primitcima vlasnika po osnovi izuzimanja imovine društva, odnosno o skrivenoj isplati dobiti. Takvo izuzimanje oporezuje se porezom na dohodak od kapitala (čl. 66. Zakona o porezu na dohodak) po stopi od 36% (čl. 70. Zakona).
- ako ne unesem svoj osobni kripto u firmu, pitanje je da li se može knjižiti u dug. nemat. imovinu (DNI) pa se zbog toga moraju voditi kao zalihe. Ako nisu DNI, onda se pri revalorizaciji ne mogu staviti u "revalorizacijske pričuve - odgođenu poreznu obvezu" već ulaze u RDG pa plaćam dobit na nerealizirane prihode.

Idealno bi mi bilo kad bih zaradu od rudarenja mogao sklanjati u stablecoin i polako dozirano "otuđivati" u fiat i za to platiti porez. Zato je paušalni obrt za sada prvi izbor jer ispada da za 40k € platiš <3k€ poreza/davanja pa to je jedna od najnižih stopa koju možeš iskoristiti za kripto.

Ne može se attachati, možeš samo link staviti (plus što ne znam smiješ li dijeliti RRIF-ov članak javno, vjerojatno ne).

Hvala na odgovorima, no kako to ide sada ih imam možda i više nego prije.
Pogledao sam Ubik video i pročitao svih 60 stranica postova pa vidim da tu ima svega.
Svaka čast na tvom doprinosu ovoj temi, baš si si dao truda. 
Evo prije nego sročim svoj relativno specifičan slučaj i razmišljanja, čitam još ovaj članak RRIF-a https://www.rrif.hr/clanak-21522/

mogu taj pdf članak ovdje podijelit  jer će možda nekima pomoć kada su u pitanju pravne osobe (mislim da je i primjenjivo na neka pitanja privatnih), no iskreno ne znam kako prikačit pdf ovdje u forum.

Da, ali kao obrt imaš poslovni račun, i onda kao privatna osoba imaš privatni račun, nije sve što napraviš kad si obrtnik nužno kroz obrt.


Da, naravno. Npr.: https://www.binance.com/en/support/faq/how-to-complete-entity-verification-on-binance-a-step-by-step-guide-360015552032


Ne znam nažalost (i na moju sreću jer mi nije trebalo) računovodstvene detalje, ali bilo je nešto malo priče o tome na UBIK-ovoj poreznoj radionici (osobito onaj dio nakon 1h): https://www.youtube.com/watch?v=e06j4bHtWQ0

Da. Super, jelda? OK, možeš u nekim slučajevima odvojiti stvari koje radiš na obrt, npr. imaš li na exhange-u otvoren account kao obrt ili kao privatna osoba, ali u nekim slučajevima ne možeš.

[/quote]

Kako izgleda to odvajanje obrta od privatne osobe? Iako je isti OIB i jedno i drugo je fizička osoba.
Da li je moguće otvorit account na nekom CEX-u posebno kao obrtnik?
Da li se u slučaju da se zarađuje rudarenjem (PoS) FIFO računa od početka stjecanja tih coinova ili se oni posebno nekako izdvajaju, recimo u evidenciju za obrt?

Skroz te razumijem, i moja sućut. Moglo je to sve skupa biti bitno jednostavnije, ali kad se zanemari birokracija, barem imamo jedan od najpovoljnijih poreza na kapitalnu dobit u EU. Za mining, airdropove i bilo kakvo zarađivanje crypta ne, ali za investiranje ćeš teško naći manji porez.

ok, puno hvala. Moram dobro razmislit o tome.
Sorry ako bombardiram pitanjima, mislio sam da sam riješio s porezom, sad sam malo u šoku.

Porezna je službeno dala samo jedan jednostavan primjer, i na tom primjeru su fulali s datumima, odnosno njihov primjer za FIFO nije FIFO, nego LIFO, last in first out. Uz takva službena očitanja, ostaju nam samo nepotvrđene interpretacije i nagađanja.

Ali da, ovo što ti pričam sam potvrdio kod poreznog savjetnika i to je ajmo reći najbolje tumačenje zakona koje trenutno imamo.

Poreznu zanima tok novca, u smislu da im moraš dokazati kada i kupio i prodao, ali im je nebitno na kojem exchange-u si kupio, bitno im je da prate tvoju imovinu. Na isti način firma može imati (i često ima) račune u više banaka, ali ima jednu glavnu knjigu kroz koju se vode sve transakcije, i porez e određuje na temelju glavne knjige. Poreznu ne zanima jesi li kupovao nešto s jednog ili drugog računa, ali naravno da ih zanima da dokažeš da si zaista nešto kupio ili prodao.


Ovisno kada si napravio koju transakciju. Ako je redosljed:

1. kupio 1 BTC
2. kupio drugi kripto za taj BTC
3. zaradio 1 BTC
4. prodao 1 BTC s pretpostavkom da si ga isti tren prodao (pa nemaš kapitalnu dobit)

...računa se da na kripto iz točaka 1. i 2. još nisi platio porez jer ih nisi prodao, a na kripto iz točke 3. plaćaš poreze i davanja na drugi dohodak.

Da nije bilo točke 2., tj.:
1. kupio 1 BTC
2. zaradio 1 BTC
3. prodao 1 BTC

...računa se da si prodao BTC kupljen u točki 1., i ovisno o tome jesu li prošle 2 godine ili ne plaćaš ili si oslobođen poreza, i dodatno plaćaš porez na drugi dohodak za točku 2. bez obzira što još nisi prodao.


Točno, ako si plaćen u nekom coinu koji već imaš, onda prvo prodaješ "najstariji" coin.


Da. Super, jelda? OK, možeš u nekim slučajevima odvojiti stvari koje radiš na obrt, npr. imaš li na exhange-u otvoren account kao obrt ili kao privatna osoba, ali u nekim slučajevima ne možeš.


Točno to, da.

Mislio sam da su mi jasni ti kripto porezi, ali ovo mi je sad potpuno novo. Je li to tvoja interpretacija/jel porezna nešto rekla iz čega se može zaključiti da je to njihov stav? Mislim ako žele pratiti tok novca, kako im nije bitno od kuda je došao bitcoin kojeg sada prodajem?
Recimo mogao sam rasprodati sve btc za drugi kripto, a sada potpuno nevezano za to zaradim jedan BTC kao drugi dohodak prijavim preko JOPPD i odmah prodam. Ispada da je osnovica za kap dobitke cijena mog prvog BTC ili je porez 0 ako sam slucajno taj prvi BTC kupio prije vise od 2 godine?
Dakle da bih unovčio plaću, moram znati pošto sam i kada kupio coin u kojem su me isplatili inače plaćam 10% poreza na nekakve virtualne dobitke koje zapravo nisam ostvario?
Dakle dvije potpnuo odvojene aktivnosti špekulacija/rad koje se sad naknadno povezuju preko poreza na kap dobitke. Da ne kažem da sam rad mogao obaviti, ne privatno nego preko obrta.

Po tome što kažeš zapravo trebam gledati koje coinove sam kupovao za fiat prije više od dvije godine i onda prelazim preko kripto-kripto parova do tog konkretnog coina i njega prodajem za fiat?

E da, u oba slučaja prvo prodaješ prvi BTC, ili preciznije, BTC sa starijim datumom nabavke. Ne postoje "različite" FIFO liste, nego samo jedna, odnosno princip je First In, First Out, onaj BTC koji si prvi kupio ćeš isto tako i prvi prodati. Svi bitcoini su "fungible", odnosno nije bitno gdje se taj bitcoin fizički nalazi, u walletu ili na exchange-u, Porezna nema koncept walleta ili exchange-a, oni gledaju tvoju kompletnu imovinu gdje god se nalazila.

Primjera radi, isto tako Poreznoj kad trebaš platiti porez nije bitno da si platio porez s točno tom novčanicom koju si dobio kad si prodao taj konkretni BTC; možeš platiti s bilo kojom novčanicom iz svojeg novčanika, ili s novcem s tekućeg računa, ili možeš posuditi novce od frenda pa platiti s tim novcem.

Tražio sam post, ali ne mogu naći. Ugl nešto ovakvo:
1) kupio prvi BTC na burzi, prebacio na wallet
2) kupio drugi BTC
3) prodaja -> prodao sam drugi BTC

druga situacija:
1) kupio prvi BTC na burzi, prebacio na wallet
2) kupio drugi BTC
3) prebacio prvi BTC nazad na burzu
4) prodaja jednog BTC
sad, ako se dobro sjećam:
-netko na forumu je rekao da sam prodao prvi BTC jer je "stariji".
-ja mislim da sam prodao drugoga jer je taj bio prvi na fifo listi accounta na burzi; po meni ako misliš da si prodao prvog, impliciraš da se nakon svakog ulaza izvana lista sortira prema datumu stjecanja iz fiat što mi je kontra fifo logike.

mislim da se to odnosi na na jednostavnu evidenciju s jednom fifo listom/računom, samo s različitim proizvodima/dionicama i ne objašnjava ovaj problem gore.

Poreznu ne zanima prebacivanje novca među računima jer to ne utječe na porez, dakle uzmeš sve transakcije po svim računima, spojiš ih u jednu listu, sortiraš kronološki, i onda na temelju toga dalje radiš FIFO. Nisam siguran na što misliš pod "ponovnim sortiranjem"?

Baci pogled na ovaj video, vidjet ćeš kak se po FIFO razdužuje inventar.
https://www.youtube.com/watch?v=6mGr2fskJyI&t=16s&ab_channel=CostViewer

lik je napravio i super excel za to, no link više ne radi ... ali možeš ga naći na webarchive i skinuti verziju iz 2019 tamo i prilagoditi ga svoje kripto potrebe.

Bok svima. Čitao sam ovu temu prošle godine i negdje je bilo riječi da se kod prebacivanja s računa na račun treba sortirati po datumu stjecanja iz fiat umjesto da se paketi prodaju po redu sjedanja na račun. To dosta komplicira izračun jer pri svakoj transakciji treba ponovno sortirati, što je zapravo suprotno fifo ideji u informatici (valjda i u ekonomiji).

U biti mislim da su "fifo po svakom računu zasebno" i "prodaja redom kupnje za fiat" dijelom kontradiktorni zahtjevi (osim ako imamo jednog brokera za kupnje i prodaje kao što je obično slučaj s dionicama).

Zanimalo bi me ima li promjena u stavovima forumaša po tom pitanju.


Mislim da je za 2023 bilo 10% + prirez.

Ne. Nitko te ne spriječava da otvoriš obrt ili firmu naravno, ali za rudarenje to ima smisla, samo za ulaganje/tradeanje nema, iako bi te Porezna voljela gurnuti barem u nekakav obrt ako se nečim "profesionalno" baviš.


Davno sam to ispunjavao pa se više ne sjećam detalja, ali dosta je jednostavno - uglavnom popuniš gore na početku svoje podatke, i onda ima dio gdje označiš datum od kad imaš prihode od kapitala ili drugi dohodak i to je to.