Topic: Porez na bitcoin i kriptovalute 2018-2019 - page 9. (Read 38138 times)

Bok ekipa, išao sam popuniti JOPPD preko e-Porezne pa bih imao par pitanja.
Da li se prvo mora predati JOPPD pa onda uplatiti ili je svejedno? Rok za uplatu je isto 28. veljače kao i za prijavu?

I da li se i dalje porez i prirez uplaćuju na račun grada prebivališta? Bio sam nedavno naletio na ovu obavijest pa ne znam je li se to odnosi na ovu vrstu poreza ili se tu radi o nečem drugom?


Hvala

Mislim da je zapravo tih pola posto jako darežljivo, znam da ja isto nisam.

Ehh da, čini se da većina nas nije među tih pola posto ''nadarenih'' koji čuvaju svu tu dokumentaciju a onda poslije imamo problema sa dokazivanjem odakle nam taj kripto što imamo 
U svakom slučaju, hvala ti na svim savjetima, posebno je dobra ideja za svakoga od nas da sejvamo screenshotove i stanje svih walleta, to bi zaista trebalo redovno raditi.
Sad mi je jasno i ovo sa promjenom valute, iz kuna u eure, hvala još jednom Domchi na ovim savjetima kao i na onom alatu za kreiranje FIFO evidencije naših kripto transakcija.
Mislim da će to mnogima od nas pomoći kasnije.

Ako si u pola posto osobito porezno nadarenih, već si sačuvao neku dokumentaciju s kojom možeš dokazati te transakcije dok si još imao pristup FTX-u, pa onda tome dodaš neki članak o bankrotu i to bi trebalo biti dovoljno. Ako si običan smrtnik... onda pokušaš poloviti ulazne transakcije na FTX po blockchainu ili preko banke ili kako si već uplaćivao.

Ja si nekako mislim (ali nemam dokaz da Porezna prihvaća) da je zgodno u nekom periodu, recimo jednom godišnje, sejvati screenshote i stanje svih walleta, pa onda imaš neko početno stanje s kojim možeš dokazivati koliko si imao na početku godine. Za dve godine od tog datuma, to stanje bi ti trebalo biti dovoljno da dokažeš da kad te novce vadiš nisu oporezivi, bez obzira što si to originalno kupio na MtGoxu ili na nečemu nepostojećem.


Bez problema, nabavna cijena u kunama, prodajna cijena u eurima, a kad računaš profit konvertiraš prema tečaju od 7.5345 ako si prodao nakon 31.12.2022., ili službenom srednjem tečaju HNB-a na dan prodaje koji god da je bio.

Svaka čast za topic, detaljno ću pregledati preko vikenda - stranica mi je blokirana na poslu i trenutno uopće ne mogu vidjeti kako izgleda.
Jedno glupo pitanje - na koji način pravdamo 'izgubio sam 200 tisuća dolara na FTX-u'? Tu fali milijun transakcija, što ulaznih što izlaznih.

Također - kako pisati FIFO sad kad je kupljeno u kunama a isplaćeno u eurima?

Jedna nova i korisna stvar koju je Lonza rekao je što ako netko ima ogroman profit u cryptu koji nije prijavio niti na njega platio porez. U tom slučaju se može iskoristiti onaj sistem koji su prošle godine napravili za ljude koji rade vani, a još uvijek su prijavljeni u HR - po sistemu da je onaj tko prijavi dobrovoljno prije nego što mu Porezna nađe ne treba platiti kaznu i kamate. Naravno, za crypto je razlika što će crypto profitere bitno teže naći. Za više detalja: https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Stranice/Dobrovoljna-prijava-inozemnih-primitaka.aspx

Inače, napravio sam web stranicu gdje se može izgenerirati FIFO evidencija na temelju liste transakcija: https://fifoator.com

Više detalja ima na toj web stranici i ovdje u zasebnom topicu: https://bitcointalksearch.org/topic/rjeenje-za-fifo-evidenciju-5437001

To se vec dogodilo 24.01., ali sam zaboravi napisati. To je video replay sto je bilo.

Aktivni su jako, ali ne stavljaju bas video toliko cesto na youtube.

Udi u njihov telegram najbolje:
https://t.me/ubikcommunity

Čekaj, nisi ništa napisao kada će biti ta porezna radionica sa tim likom iz porezne i nekakvim poreznim stručnjakom?
Ili je ta radionica već bila pa sada možemo pogledati samo snimku?
INače, pogledao sam taj youtube kanal UBIK - Udruga za Blockchain i Kriptovalute, koji si preporučio u svom prethodnom postu i čini se da nisu baš previše aktivni, zadnjih godinu dana nisu objavili nijedan novi video, a činib se da ni interes nije baš prevelik, samo par stotina pregleda po videu.
Iskreno, videi su im malo predugački, u prosjeku sat i pol do dva sata, tko ima toliko vremena za odvojiti i pogledati?

Radionicu će voditi Paulino Lonza, porezni stručnjak i djelatnik Porezne uprave te će biti na raspolaganju za vaša pitanja vezana uz oporezivanje digitalne imovine.

Video replay ovdje:
- https://zoom.us/rec/share/wjDfeNo0AE5flEpv3VYzWXYy0FdI32_Z-DKrpT4UQWubVM3DLiv5uK4iffBNxHiN.L3pPe1UZnYZZYAJc

Passcode:
- pL@0D+LZ

Youtube link uskoro stize na UBIK youtube kanalu:
https://www.youtube.com/@ubik-udrugazablockchainikr7734/videos

-------
Koga interesira.

Kada sam zadnji puta bio u kripto mjenjačnici, prošle godine, nitko me ništa nije pitao (a iznos je bio čpuno veći od tih 1000 eura), samo sam poslao btc i podigao kune, bez ikakvih dokumenata, OIB i slično.
OK, pretpostavljan da su se sada pravila malo postrožila, moguće i zbog uvođenja eura, i moguće je da sada mjenjačnice stvarno traže popunjavanje određenih formulara i dokumente, te OIB, ali da bi mi morali dokazivati podrijetlo našeg novca nekoj mjenjačnici, u to zaista sumnjam.
Za takve stvari mjenjačnice nisu ovlaštene, to po zakonu smije tražiti samo porezna služba ili Ured za pranje novca, i vjerojatno USKOK.
Pretpostavljam da se ovdje radi o nesporazumu, i da je možda Škorić mislio da u formularu treba možda odgovoriti na pitanje o podrijetlu novca ali sigurno nećemo u mjenjačnicu nositi ili pokazivati platne liste, bankovne izvode, rješenja o nasljeđivanju...
 

https://lidermedia.hr/kripto/zbog-nove-regulative-kripto-mjenjacnice-ce-morati-traziti-dokaz-porijekla-novca-147774

Znači li to da kad dođemo u mjenjačnicu i hoćemo kupiti neki kripto za 1000 eura, moram dokazati mjenjačnici od kuda mi tih 1000 eura, pitali smo i Nikolu Škorića, osnivača i direktora Electrocoina, koji kaže da je eksplicitan odgovor na ovo pitanje: ne nužno.

Zatim je toi objasnio da i svaki laik može razumjeti.

- Kad dođeš u mjenjačnicu i hoćeš kupiti neki kripto za 1000 eura, ne moraš odmah DOKAZATI mjenjačnici od kuda ti tih 1000 eura, ali moraš KAZATI mjenjačnici od kuda ti tih 1000 eura. Naprosto će te pitati da ispuniš formular koji si vjerojatno već vidio u banci ili sličnoj financijskoj instituciji i na formularu ćeš zaokružiti ili napisati otkud ti novac. Nakon što KAŽEŠ mjenjačnici otkud ti tih 1000 EUR, mjenjačnica ti može ili vjerovati ili te tražiti da to i DOKAŽEŠ. Dakle, moraš im reći otkud ti novac, a ako te odluče pitati dokaze, onda im moraš i dokazati – objašnjava Škorić.

Evo malo više detalja o zastari i o tome kako se računa: https://www.teb.hr/novosti/2022/o-poreznoj-zastari/

Zastara znači da ti Porezna nakon tog roka ne može više ustanoviti poreznu obvezu. Dakle, ako si zaradio neke novce pa onda nisi platio porez na to, tu si u prekršaju i tu te zanima zastara.

Međutim ako si taj crypto zaradio kao što kažeš početkom 2017., ja se ne bih previše brinuo, jer je Porezna mišljenje o Bitcoinu dala tek 19.3.2018., tako da ako nisi putnik kroz vrijeme, nisi niti mogao platiti drugi dohodak na zaradu: https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19590

Dodatno, ako imaš situaciju da možeš dokazati tok novca zadnje dvije godine, za to ti zastara nije bitna - ako si dvije godine imao crypto, i imaš dokaze za te dvije godine, to je sve što ti treba da budeš čist što se tiče poreza na kapitalnu dobit.

To znam, ali nemam. Uglavnom su bile donacije na websiteovima dok je jako malo vrijedio i placene usluge za neke sitne poslove. Zato i pitam ako negdje u poreznom zakonu ima ta stavka da malo proucim.

Mozes ti vaditi odmah. 2 godine je rok da ne platis porez. Ako imas first in - first out, no sikiriki.

Jel ima ovo negdje na stranicama porezne? Ja posjedujem crypto od sijecnja 2017. na ledgeru je od kolovoza 2018., imam excell sa svim transakcijama u kojima sam dobio crypto na prvi wallet i sve transakcije na ledger. Znaci, u sijecnju 2024. ja bi po tome mogao vaditi lovu bez ikakvog pitanja?

Glupo je napisana rečenica pa se može tako protumačiti, ali vidi ovo (i onda kad se vratiš na ovu rečenicu na Poreznoj skužiš da je 50k samo za pokretnine):

"Novac, novčane tražbine i vrijednosnice oporezuju se neovisno o svoti, ali pokretnine samo ako je vrijednost pokretnine na dan utvrđivanja porezne obveze veća od 50.000 kuna."
https://lidermedia.hr/sto-i-kako/iako-podlijezu-oporezivanju-taj-porez-malo-tko-i-plati-137450


U osnovi, stablecoin?

A kad Konzum svojim zaposlenicima isplati božićnicu u Konzum bonovima, u praksi, isprintao je novce, na jednak način na koji je centralna banka isprintala novce. U Konzumu sa tim novcima dobiješ dio njihovog profita (kojeg ne bi bilo da nije bilo bona jer bi otišao u Lidl i kupio stvari jeftinije), a ista stvar je i s centralnom bankom gdje ti treba njen novac da platiš poreze.


Diners trgovcu za svaku transakciju naplati 2.5-5%, i onda tebi od tog svog profita daje 0.5%. Oni o tome razmišljaju kao o marketinškom trošku, tj. plaćaju te kao korisnika, ali opet, isto tako je to potpuno jednako kao kad centralna banka printa novce koji su onda jedina valuta s kojom se može platiti porez u toj državi (i ne samo porez, nego bilo što što se prodaje unutar države).

Što se tiče 50.000 kn, nije samo za pokretnine već i za keš.
https://porezna-uprava.hr/Gradani/Stranice/Nasljednik-i-daroprimatelj-gotovine,-nov%C4%8Dane-tra%C5%BEbine,-vrijednosnog-papira-i-pokretnine.aspx

A za Konzum, pa ja ne vidim da oni baš printaju pare sa tim bonovima.
Imaš te bonove i u svim mallovima danas, u sparu, dm-u, u svin mogućim trgovinama.
Princip bi trebao biti da x osoba uplati trgovcu x kuna, i dobije bon kojeg netko može potrošit.

Eventualno je isplata plaće u bonovima problem, ali božićnica ne vidim zašto bi bila.
Ali ti bonovi zapravo nemaju veze sa loyalty programima.

Za Diners, princip je 0.5% od svake transakcije, uz uvjet da platiš račun na vrijeme. Zovu ih nagradne kune i idući račun umanjiš za taj iznos. Ne možeš ih unovčiti doduše.

Jednostavno, dug nije dohodak - posudio si novce, nisi ih zaradio, pa ti se ne nema što oporezivati.


Ne baš (iako je u kontekstu crypta to otprilike nekakvo generalno pravilo). Drugi dohodak je doslovce neka proizvoljna kategorija u našim zakonima koju nisu svrstali u druge jasnije kategorije. Na primjer, razne stipendije ti spadaju u drugi dohodak, a one definitivno nisu naknada za neki rad.


Nije li taj limit od 50k kn za darove samo za pokretnine, a ako ti netko pokloni pare, onda se i dalje plaća 4%?


Da, sa stakeanjem su po meni napravili grešku, to je trebalo ići isto kao i kamate na oročenje, a ne drugi dohodak, ali sad smo zapeli s tim. Možda će se na EU razini popraviti stvari s vremenom, pa će ovi naši onda prepisati.

I slažem se da cashback nije nužno oporeziv - možda bi bilo najtočnije reći da je trenutno siva zona, barem dok Porezna nešto službeno ne kaže na tu temu, pa te nemaju baš neke osnove oporezivati za to i sumnjam da će se dogoditi da nekog hvataju za to, jer ih onda možeš probati tužiti i imaš neke šanse dobiti spor.

Ali realno, s onime što imamo sada, rekao bih da prilično sigurno sjeda u domenu drugog dohotka. Tu je više problem što su svi ti razni loyalty programi sami po sebi dosta siva zona koja se može svakako interpretirati. Možeš slobodno reći da Konzum sa svojim bonovima tehnički printa novce i konkurencija je HNB-u - ja sam doslovce u jednom trenutku dobio božićnicu u Konzum bonovima i to nikako ne spada u čisti "loyalty program". Da sam otišao pred neki Konzum i nekome "prodao" bon za 5% popusta bez problema bi ih mogao zamijeniti za keš. S druge strane teško da će regulatori ikada priznati da su takve stvari novac i firmu koja tako nešto napravi regulirati kao financijsku instituciju, jer to zbilja ne bi imalo smisla.


Dakle, kako god to oni zvali, provlače se kroz to da ti ne isplaćuju novce, nego to mogu tumačiti kao popust, i moraju jako paziti kako to formuliraju da ne ispadne da je ilegalno printanje novca ili ih ne zakači neka regulativa.

Nisam te do kraja razumio oko ovog da dug nije zarada.

Meni druga stvar pada napamet.

Drugi dohodak bi trebao biti kategoriziran kao naknada za rad, tj neku aktivnost. Toga kod bilo kojeg cashbacka nema, nema tvoje aktivne protučinidbe, bar mislim. Članstvo, nazovimo ga tako, samo po sebi daje pravo na cashback. Bilo bi doista suludo izjednačiti cashback sa gledanjem reklama koje su ipak neka aktivnost koju moraš odraditi.

E sad, što je onda crypto.com ili plutus cashback u njihovim tokenima? Je li dar/poklon? To bi čak bilo super jer je limit za porez na darove 50.000 kn, a to će teško itko premašiti.

Malo je nezgodno što je porezna i stake i airdrop svrstala u drugi dohodak, vjerojatno radi nerazumijevanja.
Plutus čak ima dvije opcije, cashback + stake, tj moguće je dobiti cashback bez da optiraš za stake.

Zato ne vidim da bi stjecanje crypto cashbacka automatski povlačilo poreznu obvezu.
Prije svega bi trebalo saznati po kojem osnovu bi to bilo oporezivo pa onda dalje razmišljati.

Inače, Diners isplaćuje baš keš/nagradne kune koje moraš potrošit preko njih, tj umanjuješ račun.

Postoji.

Jedna komponenta je razlika između kreditnih i debitnih kartica. Kod kreditne kartice ti banka posuđuje novce, koje onda vraćaš, i kada ti da cashback, zapravo ti samo manje naplati. Ovo s crypto nije kreditna, nego debitna kartica. Dug nije zarada, i zato si mogao otići na Celsius, staviti crypto kao kolateral, na temelju toga dignuti kredit, isplatiti si ga u fiatu, i na to ti Porezna ne može naplatiti nikakav porez.

Druga stvar je što ti crypto.com isplaćuje nešto što je po svim kriterijima novac. Dakle, nije neki bod koji možeš potrošiti samo kod njih, nego novci, koje promijeniš u druge novce, i trošiš. Kad ti netko isplati novce, a nije posudba, onda je to profit.