Topic: Porez na bitcoin i kriptovalute 2018-2019 - page 51. (Read 39243 times)

Što se tiče reklamnih odnosno signature kampanja, apsolutno se slažem sa tvojim tumačenjem.
Na žalost, porezna je cijelu stvar već poprilično zakomplicirala tražeći detaljni FIFO i druge gluposti, tako da ne mislim da ćemo skoro vidjeti neko rješenje koje će biti prihvatljivo svima.
Umjesto da pojednostave proceduru i smanje poreze, porezna jednostavno ''tjera'' ljude u ''sivu zonu'' tj. u izbjegavanje plaćanja poreza.
Najveći gubitnik je zapravo država jer svatko od nas još uvijek može naći dosta načina da izbjegne prijavu i plaćanje poreza, a država bi i dodatno profitirala da potakne razvoj crypto tržišta u nas.

Ako si u istoj godini (poreznom razdoblju, dakle između 1.1. i 31.12.) kupio 1 BTC, pa je vrijednost tog BTC pala, pa si tu izgubio npr. 100 kn, pa sad kupiš još BTC, on naraste, ostvariš dobit od 200 kn, i sad onaj prvi gubitak možeš uračunati tj. plaćaš porez na kapitalnu dobit na samo 100 kn, a ne na svih 200, jer gubitak umanjuje ukupnu dobit.

E sad, ako ti je netko u hacku Cryptopije maznuo tih 1 BTC (uključujući i 100 kn dobiti na taj BTC)... ne znam možeš li kompletan iznos za koji si prodao 1 BTC plus tih 100 kn zarade otpisati kao gubitak, ili i dalje samo tih 100 BTC. To što te netko okrao, nekako mi se čini da tehnički nije kapitalni gubitak, zar ne? Zna li netko?

Ili da formuliram drugačiji primjer, ako mi netko provali u kuću i mazne zlatnu polugu koju držim pod jastukom, hoću li platiti manji porez kad onda prodam dionice da kupim novu polugu? Nekako se bojim da baš i ne... treba evidentirati u FIFO evidenciji, da postoji trag zašto tog kapitala više nema, ali mi se čini da nije kapitalni gubitak, iako si, jelte, izgubio kapital.

Kad sam to pisao, shvatio sam da je lova izvađena iz cryptopije prije nego što je propala, al dobro.
Ako je tako, onda bi trebalo i dokazati da su crypto valute stvarno "zaglavile" u cryptopiji, zar ne? Sretno s tim.

---

Zašto se crypto valute zovu valute ako nisu valute? Da su regulatori pametniji, izbacili bi porez na kapitalnu dobit, tako i tako će se porez (na)platiti. Jednog dana će cryptovalute doći u masovnu upotrebu(već dolaze), i što će se tad dogoditi? Netko kupi žvaku i mora prijaviti porez na kapitalnu dobit davajući točne vrijednosti crypto valute na taj dan plus sve što ide uz to. Ovo je sve samo jedna prevelika kočnica.

---

Samo da nadodam:
Zašto bi se porez računao na ovaj način? Ovo je iznajmljivanje reklamnog prostora. Iznajmite nekom prostor(stan, lokal) i platit ćete porez i prirez na porez. Apartmani na moru imaju drugi način oporezivanja. Iznajmite nekom pano i platit ćete porez a ne zdravstveno, mirovinsko i ostale gluposti - osim ako niste firma koja se bavi iznajmljivanjem panoa - u tom slučaju platit ćete iz toga doprinose za vas, kao "odgovornu osobu". Ne vidim zašto bi se izmišljala topla voda kod signature kampanja, niti je ovo posao niti je itko od nas zaposlen za neku firmu niti je forum račun neka firma.

Da mi netko od vas plati 1000 kuna da stavim sliku jajeta u avatar, ja ne vidim nikakve osnove da se na tih 1000 kuna plaćaju doprinosi tipa mirovinsko prvi drugi treći peti stup i zdravsteno. Vidim jedino da se treba platiti porez + prirez.

Da, ali teoretski sad kupim još BTC-a. Ne vrijedi li onda ono pravilo da hack s Cryptopije mogu koristiti kao buduću poreznu olakšicu?
Ne bi li mi odgovaralo to prijaviti kao gubitak?

Pa, nema poreza na novce koje si izgubio. Ali zato je dobro sejvati i screenshotati evidenciju transakcija, da poslije možeš dokazati gdje je nestao.

Prilično sam siguran da su adrese od mjenjačnica već sve označene.

Pa šta imaš onda pisati u obrazac ne kontam. Uložio si - izgubio si, ništa ne plaćaš. Nema kapitalne dobiti.

Prvo imam, ali mislim da nikako ne mogu dokazati da je ta BTC adresa pripadala Cryptopiji.
Pazi sad, ja nemam izlaz. Sve je teoretski tamo i sve je teoretski nestalo.

Pa trebao bi imati nekakav račun od BTC mjenjačnice da si kupio btc ili neku drugu crypto valutu od njih i imaš izlaz na svoj wallet i onda u fiat.

To prijaviš, mislim da te nitko ne bude zezao osim ako se ne radi o nekim većim iznosima/razlikama tipa imaš ulaz 100$ a izlaz 100,000$, onda nemam pojma osim da ih uputiš ovdje https://www.cryptopia.co.nz/ 

Zapravo, jako zanimljivo pitanje.

A pazi sad ovo - ja sam sve inicijalno platio na način da je BTC mjenjačnica meni uplatila na Cryptopia wallet.
Cryptopia je, jel, propala - što da ja napišem u svoj obrazac?

Točno. Za samu državu, bolje bi bilo da se potiču kriptovalute i njihovo korištenje, jer pogodna klima za kriptovalute donosi investicije i potrošače koji imaju novca. Kada bi se ukinuo porez na kupovinu roba i usluga s kriptovalutama, onda bi ljudi možda platili manje poreza na dohodak, ali bi se za robu naplatio PDV, pa bi trgovac isplatio plaće ili dobit i pritom platio porez, i novac bi se vratio u cirkulaciju.

Ovako kako sada stoje stvari, porezni zakon je relativno nejasan i kompliciran, pa samo kamikaze pokreću bilo kakav posao vezan uz kriptovalute (a riječ je o visokotehnološkoj industriji koja se naglo razvija), a rudarima se zbog visokih poreza ne isplati rudariti.

Da upravu si, iako kod uvoza izvan EU sami kupac je obveznik plaćanja PDV-a.

Osobno mislim da plaćanje poreza na kapitalnu dobit prilikom razmjene bitcoina za robe i usluge države više gube nego što dobivaju jer
ljudska priroda je takva da će radije čekati 2 godine da ne mora platiti porez nego sebi komplicirati poreznu situaciju kupovinom neke robe
i voditi FIFO evidenciju za svaku kupljenu robu i uslugu, što inače ne treba raditi kada kupuje sa priznatim valutama koje se po samoj svrsi
ne razlikuju od bitcoina.

Hoću reći da je NAMJENA KORIŠTENJA potpuno ista i za bitcoin i za već priznate valute.
Države mogu Bitcoin tretirati na isti način kao i stranu valutu.

Inače je zaista glupo "kažnjavati" potrošnju stanovništva.
Bitcoin može samo ojačati potrošnju stanovništva ukoliko je regulacija prijateljska.

Također mislim da bi samim povećanjem roka držanja financijske imovine poslje kojeg se izlazi bez poreza na kapitalnu dobit, država napravila samo kontra učinak jer bi puno ljudi odustalo od ulaganja u kripto.

BTW u Njemačkoj se izlazi bez poreza na kapitalnu dobit nakon 1 godine.

Vjerojatno nisam najbolja osoba za odgovoriti na to pitanje jer se nisam bavio previše niti kampanjama niti darovanjima.

Ako u potpisu imaš svoju adresu pa ti ljudi mogu na nju slati novce, onda da, to je onda pretpostavljam darovanje i vodiš se po točkama 5-8 ovdje (osobito pogledaj zadnju pasus odgovora na pitanje 4, i kompletno 8 u kojem je navedeno malo više o tome što je darovanje a što nije): https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19590

Ako ti netko plaća za to što imaš njegovu reklamu u potpisu... e to je onda "protučinidba za primljena darovanja" iz navedene točke 8 i na to se plaća porez po osnovi drugog dohotka, dakle doprinosi itd., isto kao i za rudarenje.

U slučaju darovanja treba voditi FIFO evidenciju (vidjeti odgovor na 8 ), a koliko se meni čini i u slučaju kad platiš porez na drugi dohodak, jer i dalje imaš BTC i time ih moraš imati u evidenciji da dokažeš otkud su kad ih prodaš - ali za ovo nisam siguran, nije skroz jasno iz odgovora, najbolje provjeriti s poreznim savjetnikom ili poreznom...

Hvala na detaljnom pojašnjenju 
Ako sam dobro shvatio,  zarada od signature kampanja se vodi kao da mi je netko darovao btc i za to isto treba voditi FIFO evidenciju?

Ukratko, kao dionice.

Nema PDV-a na prodaju i kupovinu, plaća se 12% poreza na kapitalnu dobit + prirez kod prodaje u slučaju kratkoročnog ulaganja (kupovina i prodaja unutar 2 godine). Porez se prijavljuje na godišnjoj bazi preko JOPPD obrasca. Ako od kupovine do prodaje (po FIFO principu) prođe duže od 2 godine, ne plaća se porez. Potrebno je voditi FIFO evidenciju (dakle vodi se kronološka evidencija svih kupovina i prodaja, te se pritom prate količine). Gleda se kupovina kriptovaluta, i prodaja kriptovaluta, gdje se prodajom ne smatra promjena kriptovaluta iz jedne u drugu nego samo prodaja u državnu valutu, iako se sve promjene među kriptovalutama moraju pratiti zbog praćenja količina u FIFO evidenciji.

Rudarenje se oporezuje kao bilo koja druga zarada, dakle, treba platiti porez i sva davanja (mirovinsko, zdravstveno) odmah s primitkom zarade, preračunato prema nekom razumnom tečaju neke veće mjenjačnice. Ako ne prodaju BTC odmah, rudare će dohvatiti i ovaj prvospomenuti porez na kapitalna ulaganja.

Kod prodaje nakon darovanja se također plaća porez na kapitalna ulaganja, s tim da se računa početna vrijednost po datumu kad je onaj tko je darovao kupio BTC, odnosno ako to nije poznato, prema datumu darovanja.

Kako HR uopće tretira BTC? Da li kao ulaganje > znači nešto slično kao investicijsko zlato na koje nema poreza? ili kao valutu što isto nije slučaj jer znamo da se na stranicama HNB-a ne vrti tečaj za BTC.

Ako nije niti jednog od navedenog po kojoj osnovi bi onda radili oporezivanje?

Zapravo nema duplog oporezivanja. Kada ti firma isplati plaću, ta plaća ti se oporezuje. Zatim ti s tim novcem kupuješ stvari i firma koja ti prodaje stvari treba zaračunati i platiti PDV. Ista stvar je i s kriptovalutama - zarada na kriptovalutama se oporezuje (jer je tvoj dohodak) i na to plaćaš porez, isto kao što si platio i na svoju plaću. Firma kod koje nešto kupuješ i dalje obračuna PDV kao i u prvom slučaju... dakle, ne oporezuje se tebe duplo, nego ti plaćaš svoj porez (na kapitalnu dobit), a firma svoj porez (PDV).

Duplo oporezivanje bi bilo da npr. na ukupan iznos koji prodaješ platiš porez - jer bi to značilo da na početni ulog plaćaš porez dvaput, prvi put kad si ga zaradio (npr. kad ti je firma isplatila plaću) a drugi put kad si prodao kriptovalute. Ali to nije slučaj, plaćaš porez samo na profit koji je novi dohodak.


Koliko sam shvatio... taj GST je njihov PDV. Oni sada mijenjaju ono što kod nas i u EU već neko vrijeme postoji, tj. da mjenjačnica ne mora zaračunati PDV kod kupovine/prodaje kriptovaluta. Gledam sad što je njihova porezna objavila i koliko ja shvaćam, ovi članci koji kažu da se ne naplaćuje porez na kupovinu roba i usluga su u krivu, na robe i usluge se i dalje naplaćuje GST.

Da uvezi otuđenja to tako izgleda.
Bilo bi doista dobro čuti mišljenje porezne u vezi duplog oporezivanja.

Nije fer da se naplaćuje još jedan porez na normalnu kupovinu roba i usluga jer je osnovna namjena bitcoina plaćanje (Bitcoin: Electronic Cash System).

To može lako odvratiti početnike ulagače i okrenuti postojeće da više ulažu u privacy coine poput Monera, Zcash, Dash...

Također sam našao da i Singapur ima prijedlog zakona da se od nove godine ne naplaćuje porez na kupovinu roba i usluga sa određenim kriptovalutama.
https://www.coindesk.com/singapore-proposes-to-end-double-tax-on-cryptocurrencies

To je dobro za znati. Hrvatski zakon je u mnogočemu sklon slijediti njemački.


I ja se slažem s tobom, te sam takvo tumačenje i komunicirao prema Poreznoj još 2017. (citiram dio teksta tj. prijedlog tumačenja iz mog upita):


Prvo, moram reći da mi se jako sviđa tvoje tumačenje. Navedeni tekst se, doista, može tako interpretirati.

Međutim, ako gledaš zakon, članak 67. Zakona o porezu na dohodak, stavke 1 i 3 jasno definiraju kada se utvrđuje dohodak od kapitala i što je to otuđenje:


...i tu, čini mi se, to pada u vodu, jer je jasno definirano da se dohodak od kapitala utvrđuje u trenutku kada vlasništvo financijske imovine (bitcoina) prelazi nekoj drugoj osobi. Tek ako financijska imovina ostaje u tvom vlasništvu, onda vrijedi taj citat koji si naveo, gdje Porezna onda određuje što se smatra zamjenom a što ne.

Naravno, nisam porezni savjetnik, tko zna tumačim li ja to sve skupa dobro ili ne. Osobno me ovaj dio dosta svrbi, jer kod nijednog drugog sredstva s kojim možeš platiti u HR ne moraš obračunavati kapitalnu dobit. To je bućkuriš koji dobiješ kada bitcoin proglasiš kapitalom, a ne (i) valutom...

U Njemačkoj kupovina roba i usluga sa bitcoinom NIJE oporeziva sa porezom na kapitalnu dobit.

Jedina namjena Bitcoin-a je plaćanje. To lijepo piše i u Bitcoin Whitepaper-u.

Moje mišljenje je da je glupo naplaćivati dupli porez (PDV i porez na kapitalnu dobit) prilikom kupovine roba i usluga sa bitcoinom (prenosivi instrument plaćanja).

Uklanjanjem poreza na kapitalnu dobit prilikom kupovine roba i usluga sa bitcoinom potiče se potrošnja stanovništva.

"Budući da nema novčanog tijeka, odnosno nije došlo do zamjene kriptovalute za neku od valuta koje su priznate kao zakonsko sredstvo plaćanja, odnosno za koje Hrvatska narodna banka vodi službeni tečaj (tzv. fiat valute), ne utvrđuje se kapitalni dobitak, već se isti utvrđuje tek nakon zamjene kriptovalute za neku od valuta koje su priznate kao zakonsko sredstvo plaćanja (kune, euro, dolari…)." https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19590

Iz ovoga bi se moglo pretpostaviti da nema poreza na kapitalnu dobit prilikom kupovine roba i usluga sa kriptovalutama.

Npr. prilikom kupovine preko Bitpay-a servisa za plaćanje vi ne dolazite u posjed fiat valute već zamjenjujete kriptovalutu za robu ili uslugu.

Cijeli taj dio poreznog zakona je dosta nekonzistentan. U principu, zakon se postavlja tako da oporezuje bilo kakav dohodak svih koji prebivaju ili borave u HR. Radiš li pritom za nekoga pa dobivaš plaću, jesu li to donacije kao signature kampanja, jesi li prodao nešto stranoj firmi pa imaš prihod iz inozemstva, državu ne zanima. A kada kao Hrvat odeš u Njemačku na bauštelu, odjavljuješ se u HR i više ne plaćaš porez u HR. Ali nikome neće pasti na pamet da te traži da prijavljuješ i platiš porez u HR ako s živiš u HR i odeš u Las Vegas i tamo zaradiš neke (sitne) pare, iako bi tehnički trebao platiti i US i HR porez (jer nema sporazuma između US i HR o duplom oporezivanju). Kod takvog slučaja Porezna neće inzistirati na ničemu, jer su granični slučajevi i nemoguće ih je pratiti. Internet općenito jako komplicira porezne zakone koji su svi tradicionalno jako geografski ograničeni, jer je firma u jednoj državi, aplikacija kupljena u drugoj, vrti se na serveru u trećoj, a zaposlenik je u četvrtoj. Na primjer, kad su se prvi put pojavili webshopovi i online plaćanje u HR, onda su se poreznici pametno sjetili da je plaćanje u HR webshopu zapravo plaćanje na HR teritoriju, i u principu je ista stvar kao da stranac dođe u HR i provuče svoju karticu na Stradunu. Dakle, plaćaju se svi HR porezi i transakcija mora biti u HRK. Onda su se pojavili razni Woltovi i Glovoi, i sad odjednom imaš američku kompaniju koja posreduje između jednog Hrvata koji odradi neku dostavu, i drugog koji ju plaća, i pritom si uzima postatak. Budući da sada američka kompanija naplaćuje karticu, jedan Hrvat je platio nešto u US, drugi je odradio neki posao u US, znači li da je se sada plaća samo US porez? E, sad odjednom to pravilo o kreditnim karticama više ne vrijedi, i sad država tjera dostavljače da se prijave kao samozaposlene osobe i plaćaju porez u HR, a ne znam uopće kako oporezuju postotak, vjerojatno pokušavaju natjerati firmu da osnuje podružnicu u HR.

Donacije su isto dohodak, i na njih se plaća porez, iako to valjda nikome na prvi pogled nije intuitivno. Ali ti to malo svane zašto - u jednom trenutku su ljudi radili svoje religijske udruge i onda preko toga legalno "izbjegavali plaćanje poreza", pa je onda uveden porez za religijske zajednice, a uvedene su porezne olakšice za pojedine religijske zajednice kao što je katolička crkva, židovska crkva i sl. To je naravno isto debelo siva zona - kad prosjaku na cesti daš neki sitniš, ili platiš poslovnom partneru ručak, nitko to neće smatrati donacijom, ali kad ti netko donira neki sitni iznos u kriptovaluti za koje se zna da se koriste za pranje novca, naravno da će se to smatrati donacijom, bez obzira što su u igri sitni iznosi a birokacija je katastrofalno komplicirana.

Tehnički, kroz signature kampanju si dobio nešto što se valjda vodi kao donacija, na to plaćaš porez (za donacije postoje neke olakšice čini mi se, ali nemoj me držati za riječ), cijena kriptovalute koju si dobio se mijenjala i sad imaš neku kapitalnu dobit na tome, i ako unutar 2 godine te novce potrošiš, realizirao si svoju dobit i plaćaš porez na kapitalnu dobit, naravno ako imaš prebivalište u HR.

Kako ćeš to dokazati - kako znaš i umiješ. Donaciju vjerojatno ispisom transakcija po adresi i možda nekim mejlom, a kupovinu računom. Kako će to Porezna dokazati... teško, ali ako trgovac to prijavi jer je u HR a oni mu rade reviziju, ili ti identificiraju adresu preko koje si dobio donaciju, nije da ne mogu baš nikako.

Napisat ću, na kraju i vrlo kratko, i svoje mišljenje - cijela situacija gdje se mi sada na forumu razgovaramo kako moraš u FIFO evidenciju uključiti signature kampanju da ne platiš 20k kn kazne za utaju poreza je totalno van svake pameti, i pokazuje u kojoj mjeri naša država nije uspjela ustanoviti jednostavne i jasne porezne zakone koji su nužni ako hoćeš imati zdravu ekonomiju i privući strane investicije o kojima političari uvijek vole pričati.