[...] ako postoji sumnja da je netko utajio porez, postoji porezni USKOK, postoji MUP, neka rade svoj posao, ali im ga ne treba olakšavati na način da se preventivno svim građanima smanje slobode i uvede nadzor. U krajnjoj liniji, država se sastoji od pojedinaca, i sami odlučujemo što ćemo si raditi.
Hmkay... ali kako da USKOK/MUP radi taj posao (za
nas!) ako im ne damo alat s'cime da ga rade... (n.p. KYC i.t.d.) ?!?
PS inace pravis par greske, samo par primijerka:
- porezna nema automatski uvid u sve nase transakcije na banku, tek ako zatrazi uvid zbog realne sumnje moze taj uvid da dobije;
- kes ima i te kako (velike) restrikcije; sto mislis da su ukinuli novcanicu od €500,- ili da ne smes nositi vise od €10.000,-?
- ili sto su garaze i javni bileznici obavezni da prijave poreznoj ako kupis bilo sta od preko €10.000-
- mislis da poreznoj boli kita sto si platio kruh (ili bolje da kazem [sitnu] ribu) sa kesom ili sa karticom...?
U zabludi si. Banke dostavljaju Poreznoj promete svih računa, i to su dužne same financirati. Vidi čl. 114. Općeg poreznog zakona:
(1) Radi praćenja činjenica bitnih za oporezivanje banke su dužne Ministarstvu financija dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana, uključujući i podatke o prometu tekućih računa i štednih uloga.
(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka banke su dužne dostavljati putem raspoloživih informacijskih tehnologija mjesečno ili tromjesečno, kumulativno za razdoblje od 1. siječnja do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja.
(3) Na poseban zahtjev Ministarstva financija banke su dužne za pojedine osobe podatke iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i u drugim rokovima osim onih propisanih stavkom 2. ovoga članka te podatke o prometima svih ostalih računa.
(4) Troškovi davanja podataka poreznom tijelu ne zaračunavaju se.
To znači da, ako želiš saznati nečiju financijsku situaciju, ideš hakirati Poreznu, a ne pojedine banke, jer banke te podatke sigurno imaju bolje osigurane, plus što u Poreznoj imaš podatke svih građana iz svih banaka na jednom mjestu. I to je ono što mene osobno smeta, svi ponavljaju ovaj stav koji si ti ponovio ovdje, jadni policajci, jako im je teško, međutim svi ignoriraju činjenicu da KYC i AML centraliziraju privatne podatke na jednom mjestu i ekstremno olakšavaju korupciju i kriminal. Što misliš koliko je teško podmititi potplaćenog poreznog službenika da ti izvadi financijske podatke tvojeg... neprijatelja, konkurenta, političkog protivnika, bilo koga tko ti se zamjerio, bilo koga tko ima veću količinu novaca te je dobra meta za ucjenu?
KYC i AML ne postoje da zaštite građane, nego da daju državnim tijelima kontrolu nad građanima, i da se financijske institucije zaštite od bilo kakve odgovornosti.
Moja iskustva s KYC i AML su bila točno takva - imao sam dosad tri slučaja gdje me KYC i AML nije zaštitio, nego me je koštao novca ili mi napravio prilično neugodne probleme, a nisam imao ni jedan slučaj gdje mi je KYC i AML pomogao ili me spasio (i nisu bili samo u crypto svijetu).
Što je najbolje EU razumije da je skupljanje osobnih podataka na jednom mjestu opasno, i zato su napravili GDPR, ali naravno da GDPR ne vrijedi za državna tijela i ako je suprotan zakonima kao što je naš porezni. A najgori po privatnost su zakoni koji se bore protiv "terorizma", od kojih na jedan dolazi iz EU iduće godine, i tko zna kako će se odraziti na kriptovalute, ali garantiram da prijave poreza neće zbog njega biti lakše.
Istovremeno policija u sve više umreženom svijetu usprkos kriptovalutama ima sve više načina pronaći stvarni kriminal, pogotovo Porezna. Ti se tu brineš kako će naći tko je utajio porez, pa bez problema - samo pogledaju tko ima najveću kuću, jahtu, firmu, i naprave mu reviziju. Veliki ilegalno pribavljeni novac teško je sakriti, a sa zakonima kakvi jesu, kontradiktorni, čak i ako nema ničeg, ako nešto žele naći, naći će.
No da se vratim na temu. Ono što ja vidim, je da je dugoročno i za Poreznu i za porezne obveznike u zajedničkom interesu imati što jednostavniji način prijave poreza vezano uz kriptovalute. Za Poreznu zato što će ljudi onda uistinu i prijavljivati porez, a za obveznike zato što će ga moći prijaviti bez da sjede i muče se kako da izračunaju koliko uopće trebaju platiti.
Ono što ne znam jest kako Poreznoj predložiti da pojednostavne ili ukinu FIFO evidenciju, koja postoji samo zato jer su kriptovalute pogrešno sveli samo na špekulativni aspekt. Ako me Porezna ne traži evidenciju svih mojih svakodnevnih transakcija u kešu, ne vidim što će im evidencija istih tih transakcija kad se radi o kriptovalutama. Nemam ništa protiv toga da prate firme, ali fizičke osobe su nešto drugo i nerealno je očekivati da će itko to voditi, pogotovo ručno.
Ima li netko ideju kako tome pristupiti? Imate li ideju kako svesti porez u kriptovalutama na par kategorija, ili kakvo pravilo može obuhvatiti sve mogućenosti (ICO, IEO, security tokeni, forkovi, airdropovi...) na jednostavan način?