1. Poreznici su nedvojbeno potvrdili da ih u principu vezano uz kriptovalute ne zanima ništa što se dogodilo prije 2016.
Moj komentar - nije novost, budući da prije 2017. nije niti bilo pravne regulative, ali je dobro imati potvrdu. Budući da sada treba podnijeti prijave za 2018. godinu, s obzirom da se držanje kriptovaluta duže od 2 godine ne oporezuje, realno nije bitna niti 2016. Odnosno, ono što se događa 2016. nije obuhvaćeno ovom prijavom; teoretski Porezna vas može pitati i za događaje iz 2016. Naravno, i dalje je aktualno pitanje FIFO evidencije koju ne znam kako bi se mogla voditi samo za zadnje dvije godine (iako nigdje ne piše direktno da treba duže), niti je propisano koliko unazad treba čuvati FIFO evidenciju. Ne znam kako porezni obveznik može dokazati porijeklo imovine bez kompletne FIFO evidencije + papirologije od samog početka. Za dionice je to lako, imaš certifikat o vlasništvu, obično i dokumentaciju od brokera u stanju na kraju godine itd; za kriptovalute je to bitno teže ili nemoguće. Osobno smatram da na FIFO evidenciji pada trenutni sistem oporezivanja kriptovaluta na isti način kao što se oporezuju dionice, i to se naravno lomi na leđima poreznih obveznika na koje je ta evidencija prebačena (za razliku od dionica gdje evidenciju automatski odrađuju SKDD i ZSE koja elektronski šalje izvještaje Poreznoj).
2. Postavljeno je pitanje koje i ovdje sve zanima, kako Porezna može pratiti kriptovalute. Odgovor je bio ono što smo na u ovoj temi već nekoliko puta prošli. Porezna nema što drugo nego reći da je zakon takav kakav je i svi su dužni prijaviti porez. Ako ga ne prijave, čak i ako im se ne uđe u trag, Porezna ima pristup svim transakcijama na svim računima u HR, ima suradnju s većinom država u svijetu po poreznim pitanjima, a uvijek može tražiti od poreznog obveznika da opravda porijeklo imovine, i ako on to ne može, oporezovati ga po najvišoj stopi poreza (plus kazna za utaju poreza).
Moj komentar - ono što je tu naravno implicitno rečeno, jer Porezna to mora prešutiti, je da više-manje nemaju načina pratiti kriptovalute, osim kroz bankarski sustav.
3. 2020. godine se sprema novi zakon o pranju novca. Ova inicijativa dolazi iz EU (https://www.newsbtc.com/2019/01/09/eu-banking-authority-urges-bitcoin-law-what-it-means-for-btc/), a popratit će je i Hrvatska.
Moj komentar - očekivano. Za porezne obveznike ovo znači prvenstveno više provjera po exchangeovima i kompliciranije procese verifikacije, više leakova i hakiranja korisničkih podataka, te više evidencije i birokracije, ukratko ništa dobro. Tko hoće oprati novce, i dalje će to raditi kupujući i prodajući kriptovalute direktno od drugih korisnika, ili u malim količinama u gotovini. Pravi novci će se i dalje prati preko poreznih oaza, putnih naloga, i fiktivnih faktura. Terorizam će i dalje financirati prvenstveno države, u dolarima. Ako neki exchange propadne zbog pojačane regulative, možda će ga biti lakše tužiti i dobiti dio svog novca natrag, ali vjerojatno neće, a ako i hoće neće biti brzo i uvijek će biti upitnih šansi za uspjeh.
4. U sklopu tog zakona konačno će se definirati "virtualne valute" definicijom koja nije samo negativna (nije zakonito sredstvo plaćanja, nije elektronički novac itd).
Moj komentar - sam pojam "virtualnih valuta" je podmenut od strane bankarskih elita i pokušava izjednačiti kriptovalute s "Monopoly novcem" iz računalnih igara koji "nema stvarnu vrijednost" i zapravo je "pretend money". Taj pokušaj lingvističke sprdnje međutim nužno propada iz dva razloga. Prvo, današnje računalne igre doista imaju svoje valute, i iako se igre događaju u simuliranim svjetovima, njihove valute i ekonomije su itekako stvarne i rastu daleko više od državnih. I drugo, bilo se lako izrugivati kriptovalutama dok im je udio bio malen, međutim sada kad se tu vrte stvarni novci, i kad država pokušava to oporezovati, odjednom nikome više nije bitno što je to "pretend money". Neka se odluče, ako to nije stvaran novac, onda se nema što oporezivati, a ako je to ipak stvaran novac, onda idemo stvari nazvati pravim imenom pa reći da je to novac. Naravno, onda to za sobom povlači i to da se ne može oporezovati kao imovina nego treba prihvatiti da je novac i dati mu status koji npr. ima euro ili dolar.
Uglavnom, čuo sam novu definiciju virtualnih valuta i iako jest napredak u smislu da nije negativna definicija (navedeno je što je, a ne što nije), i dalje je u nju ugrađeno kukavičje jaje gdje se kriptovalute izjednačuje s WoW zlatom. Što to znači? To znači, ukratko, da svima nama daje temelj da kritiziramo zakonodavca da je zahvatio više nego što je trebao. Nema razloga da se oporezuje rudarenje u kriptovalutama, a gold mining u WoW-u ili rudarenje asteroida u EVE online ne. Nema razloga da se oporezuje airdrop, a ekstra milje u Miles & More ne. Naime, EU je još 2012. u svom "Virtual Currency Schemes" izvještaju na koji se svi pozivaju izjednačila WoW, loyalty kartice i kriptovalute.
Imam osjećaj i nadu da se ova definicija, i porezna regulativa u HR, te zakon 2020., još mogu promijeniti.
Stoga pozivam sve da pišu na su_pis (at) porezna-uprava.hr i traže mišljenje na bilo što što vas muči na temu kriptovaluta.
Umjesto da budemo rezignirani oko korumpiranih institucija, eto tematika koja nije o ustašama i fašistima, i na koju možemo utjecati, jer Poreznu u krajnjoj liniji zanimaju situacije u kojima se porezni obveznici nalaze i informacije o tome što im je problem, a što nije. Ako Poreznoj ne damo informaciju o tome s čime smo nezadovoljni, porezne zakone će nam stvarati oni koji imaju glas, tj. EU, bankari, i policija.
Jer ako nastavimo šutjeti, onda ćemo se naći u situaciji gdje ćemo morati paziti koju nam igricu dijete na mobitelu igra, i prijavljivati preko JOPPD obrasca unutar 30 dana koliko je dijete uprihodilo u Pokemonu.
Ako netko smatra da je uzaludno, vara se - Porezna je usvojila npr. konkretno moj prijedlog da se ne oporezuje dobit kod svakog mijenjanja između kriptovaluta, već samo kod mijenjanja kriptovaluta u fiat. Nemojte dozvoliti da kriptovalute u HR reguliraju ljudi koji s njima nemaju iskustva i ne koriste ih.
Konkretno:
- pitajte ih trebate li pratiti i prijavljivati transakcije i zaradu u virtualnim valutama iz računalnih igara
- pitajte ih za koji period treba voditi FIFO evidenciju
- tražite bolje primjere FIFO evidencije, npr. kako napraviti FIFO evidenciju za samo dvije godine
- pitajte ih što je dovoljno dobar dokaz porijekla imovine, pogotovo za digitalne kriptovalute, gdje se kupovina i prodaja odigravaju elektronski; je li CSV export transakcija s mjenjačnice zaista dovoljan dokaz, jer je jedino što se može dobiti u većini slučajeva
- pitajte ih zašto kupovinu i prodaju EUR u mjenjačnici ne treba prijavljivati, a prodaju kriptovaluta treba
- pitajte ih možete li u JOPPD obrascu grupirati istovrsne transakcije u većim vremenskim razmacima, a ne samo na razini dana kao što su dozvolili u svom mišljenju
- objasnite im da je rudarenje kriptovaluta u Hrvatskoj zbog visokih poreza neisplativo, i da Hrvatska prvenstveno zbog toga neće biti svjetski konkurentna u tom području (a polovicu struje proizvedene u državi dobivamo iz obnovljivih izvora energije tj. hidroelektrana i nije nezamislivo da bismo bili interesantna lokacija za mining farme)
- pošaljite svoja iskustva oko svih nejasnoća, i tražite bolja objašnjenja
Ako ikome treba više podataka o proceduri upita Poreznoj, slobodno neka mi se javi privatno, a možete pročitati moj trenutni upit Poreznoj koji sam slao 1.6.2018. i na koji još uvijek čekam odgovor: http://domchi.cc/porez/Upit%20Poreznoj%20-%20kriptovalute%202018.pdf
