Topic: Porez na bitcoin i kriptovalute 2018-2019 - page 59. (Read 39243 times)

Dok god nemaju donešen zakon gdje je sve razjašnjeno, zasigurno se neće buniti protiv svake kune koju "besplatno" dobiju.

Točno. Porezna, prema onome što su dosad rekli, dozvoljava grupiranje istovrsnih transakcija unutar jednog dana, ali generalno traži evidenciju svake crypto-crypto transakcije, s tim da se neke takve transakcije razbijaju na više transakcija (ako si kupio 5+5 BTC u dvije transakcije, i onda tih 10 BTC promijenio u ETH u jednoj transakciji, transakciju BTC->ETH treba evidentirati u dva dijela, prvo na mjestu gdje opisuješ što se dogodilo s prvih 5 BTC, a zatim na mjestu gdje opisuješ što se dogodilo s drugih 5 BTC).

Ima nas koji imamo po nekoliko stotina tisuća transakcija (koje se onda progresivno umnožavaju zbog ovoga što sam opisao gore) i FIFO evidencija je toliko opsežna i komplicirana da se više isplati platiti maksimalnu kaznu, jer bi izrada evidencije realno ukupno koštala više od maksimalne kazne. Jedini problem je što vjerojatno i uz plaćenu kaznu i dalje moraš naknadno izraditi FIFO evidenciju.

2017. sam postavio Poreznoj pitanje vezano uz FIFO evidenciju, i odgovor je, parafrazirano, da u zakonu piše da je porezni obveznik dužan voditi FIFO evidenciju i da to nije njihov problem. Odgovor na pitanje broj 3. (moje pitanje je bilo nešto elaboriranije, ovo je kratka verzija), možeš pročitati ovdje: https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19590

2018. sam u mom odgovoru Poreznoj ukazao na problem i dodatno elaborirao na način da sam napravio jednostavni primjer FIFO evidencije za dvije početne fiat-crypto transakcije koji je zauzeo jednu A4 stranicu (čitatelju ostavljam da izračuna koliko bi A4 stranica zauzelo raspisanih nekoliko stotina tisuća transakcija). Na to pitanje čekam odgovor zadnjih 9 mjeseci. Pitanje možeš pročitati ovdje (str. 6-8): http://domchi.cc/porez/Upit%20Poreznoj%20-%20kriptovalute%202018.pdf

Ako imaš isti problem s FIFO evidencijom, piši Poreznoj na su_pis (at) porezna-uprava.hr - što nas je više, to će nas teže ignorirati.

Bitna informacija koje u primjeru nema su količine BTC koje si kupovao s tim transakcijama.

Ako si u prvoj transakciji kupio 100 BTC, i zatim u prvoj prodaji (>2 godine nakon) prodao 100 BTC, onda ne plaćaš nikakav porez niti išta trebaš prijavljivati Poreznoj.
Ako si u svakoj od 5 kupovina kupio po 20 BTC, i zatim u prvoj prodaji prodao 100 BTC, onda plaćaš porez na 40 BTC (one koji su kupljeni 2018. i 2019.).

Pretpostavljam da misliš na prvu varijantu pa na drugi dio pitanja odgovaram s tom pretpostavkom.


Po mojem shvaćanju trebaš navesti sve transakcije (provjeriti s poreznim savjetnikom). Jer u Pravilniku o porezu na dohodak u čl. 71 st. 13 piše da se u FIFO evidenciju unosi pri nabavci, a ne pri prodaji:


Napominjem da se FIFO evidencija Poreznoj daje tek kada zatraže odnosno kada sporiš račun koji ti je poslao SKDD (gdje se ovo zadnje u slučaju kriptovaluta neće dogoditi, barem zasad).

Pa gle, nije loša ideja, na žene imovinu prijavljuju svi naši političari, ali ja ipak preporučam ne na ženu nego na punicu.

[/quote]

Koliko sam ja shvatio i uspio dobiti informacije od 16.1 tu se misli na to kako ti je onaj tko je kupio crypto od tebe isplatio novce, a on ti je isplatio na tvoj račun u mjenjačnici. Koji nije baš tekući, ali to je najbliže. Jesi li kasnije to iz mjenjačnice povukao na svoj stvarni tekući u banci, ili ostavio tamo je nebitno jer je to sad tvoj novac, koji je oporezovan, i hoćeš li dalje te EUR prebaciti u HRK i pritome izgubiti neke novce na tečaju itd... Poreznu ne zanima. A gotovinu vjerojatno ima smisla staviti samo ukoliko si prodavao preko LocalBitcoinsa.

Koji tečaj - srednji tečaj HNB-a na dan prodaje kriptovaluta. Isplata fiat-a na tvoj račun je samo prebacivanje novca a ne i porezni događaj.

Uz JOPPD formular ne predaješ ništa. Kod sebe čuvaš FIFO evidenciju i dokaze kupovine/prodaje da se možeš braniti kad ti upadnu interventne jedinice i strpaju te u Remetinec.
[/quote]

Ma I mislio sam da trebam na ženino ime raditi prijavu!   
Hvala

Koliko sam ja shvatio i uspio dobiti informacije od 16.1 tu se misli na to kako ti je onaj tko je kupio crypto od tebe isplatio novce, a on ti je isplatio na tvoj račun u mjenjačnici. Koji nije baš tekući, ali to je najbliže. Jesi li kasnije to iz mjenjačnice povukao na svoj stvarni tekući u banci, ili ostavio tamo je nebitno jer je to sad tvoj novac, koji je oporezovan, i hoćeš li dalje te EUR prebaciti u HRK i pritome izgubiti neke novce na tečaju itd... Poreznu ne zanima. A gotovinu vjerojatno ima smisla staviti samo ukoliko si prodavao preko LocalBitcoinsa.

Koji tečaj - srednji tečaj HNB-a na dan prodaje kriptovaluta. Isplata fiat-a na tvoj račun je samo prebacivanje novca a ne i porezni događaj.

Uz JOPPD formular ne predaješ ništa. Kod sebe čuvaš FIFO evidenciju i dokaze kupovine/prodaje da se možeš braniti kad ti upadnu interventne jedinice i strpaju te u Remetinec.

Radim prijavu poreza pa imam par pitanja. Nisam povukao sav fiat sa mjenjačnice na tekući pa mi je zapela za oko točka 16.1  Tu stavljam oznaku načina isplate 1 pretpostavljam?  FIFO sam vodio u eur. Uzmimo da sam ostvario kapitalnu dobit od 1000 eur. Po kojem tečaju preračunavam tih 1000 eur u kune?  Srednji tečaj HNB na dan prodaje kriptovaluta ili isplate fiata na račun? I sto još trebam poreznoj upravi predati uz prijavu? Hvala

Točno. Zato Porezna i kaže - što je bilo prije 2016. ih ne zanima (a o bitcoinu su se izjasnili tek sredinom 2017., što znači da prije 2017. nitko nije niti mogao znati da treba voditi evidenciju i platiti porez za 2016., tako da je to nerealno i za 2016. i polovicu 2017.).

Konkretno, moje pitanje Poreznoj je bilo točno to:

Problem dokazivanja toka novca, koji je jednak ili veći nego kod gotovine, budući da postoje legitimni načini stjecanja ili trgovanja bitcoinom kod kojih ne postoji trag/dokaz transakcije.
Primjer je kupovina/prodaja bitcoina direktno od druge fizičke osobe ili tzv. “rudarenjem”. U oba slučaja ne postoji račun niti druga pismena evidencija. Budući da se radi o dinamičnoj industriji, ne treba zanemariti niti transakcije napravljene preko servisa koji više ne postoje; primjerice, bankrot tada najveće mjenjačnice MtGox 2014. g. je izbrisao velik dio povijesti za sve koji su bitcoinom trgovali prije 2014.

Odgovor Porezne je bio:
U slučaju kupnje kriptovalute direktno od druge fizičke osobe isto mora biti dokumentirano ugovorom ili drugim vjerodostojnim dokumentom u kojem moraju osobito biti istaknuti sljedeći podaci: osobni podaci kupca i prodavatelja, predmet kupnje/prodaje, datum kupnje/prodaje, iznos i cijena te broj jedinica koji se kupuje/prodaje i način plaćanja. Primjerice, ulagatelji mogu koristiti web-mjesta kao što su LocalBitcoins gdje mogu naći kupca u svojoj blizini i kupiti bitcoin od njega gotovinom, ali u tom slučaju, kako kupac, tako i prodavatelj, moraju sačuvati potvrdu o obavljenog kupoprodaji.

U praksi, to znači da si isprintaš detalje transakcije s LocalBitcoinsa.


Ne samo da je realan nego i čest - tu situaciju ima svatko tko već neko vrijeme radi s kriptovalutama.

Treba biti pragmatičan. Recimo, voditi FIFO evidenciju tek od 1.1.2016. (ili sredine 2017.). Ili kasnije - neka evidencija je bolja od nikakve. Skupljati dokumente; ako ne možeš dokazati sve, možda možeš dokazati nešto. Platiti neki porez je bolje nego ne platiti nikakav porez. Postavljati pitanja Poreznoj na su_pis (at) porezna-uprava.hr - ako si im se žalio da su njihovi zahtjevi za evidencijom nemogući, a pogotovo ako ti nisu odgovorili na to, to u teoriji radi u tvoju korist. Zahtjevati da se kriptovalute prestanu tretirati kao dionice jer one to nisu, i počnu tretirati kao novac kao u Njemačkoj.

I jasno, ako čak ni ti nemaš nikakvu evidenciju niti detalje transakcije, očito nema ni Porezna, te je cijela prijava poreza u potpunosti dobrovoljna - čega će s kriptovalutama u budućnosti biti sve više, i iskreno se nadam da će države taj dobrovoljni aspekt polako konačno shvatiti, pa će to s vremenom rezultirati i normalnijim i jednostavnijim poreznim zakonima.

Sve jasno, hipotetski pričam.
Kako dokazati nešto za što nikakvi zakoni nisu postojali i kupovina bitcoina je bila jednaka kupovini bilo čega preko oglasnika iz ruke na ruku? Eto, nikako.

I, što napraviti u ovom slučaju? Pazi, ovo je realan primjer.

Da se razumijemo, koliko ćeš poreza platiti u slučaju kriptovaluta prijavljuješ sam putem JOPPD obrasca. Dakle, na tebi je hoćeš li pošteno prijaviti, ne prijaviti, ili lagati. Do problema dolazi u situaciji kad te Porezna krene istraživati, pa te pita za FIFO evidenciju i dokaze, a krenut će te istraživati ako počneš kupovati jahte ili po nekoj političkoj osnovi, npr. da se zainate napraviti od nekoga primjer za javnost pa im dođeš na nišan.

Time što nemaš dokaza, stavljaš se u situaciju da ti porezna veli - gospodine, sve je to divno i krasno, ali nemate FIFO evidenciju, što je protivno zakonu, nemate dokaza o porijeklu imovine, i mi moramo pretpostaviti najgoru varijantu, tj. da ste zatajili porez, pa izvolite platiti po najvećoj stopi.

Naravno, možda uspiješ dovoljno dokazati da pokažeš da tvoja priča ima temelja i da ne trebaš platiti porez, možda se konkretnom službeniku koji dobije tvoj slučaj neće dati previše zezati, možda nikad ne dođe do toga da ti Porezna napravi reviziju.


Za 2000 kn te nitko neće pitati otkud ti, da si kupio bitcoina za 200000, e tu već hoće. No nisam mislio na to, mislio sam na onaj drugi dio - kad ti tih 60000 kn od prodaje bitcoina sjedne na račun, morat ćeš dokazati otkud je sad odjednom došlo tih 60000 kn, da si ih zaradio ulaganjem, a ne da ti je netko na taj način uplatio honorar, ili da to nisi zaradio trgovinom oružjem ili tko zna čim. Ako nemaš neki papir ili screenshot ili bankovnu transakciju kojom dokazuješ da si kupio svojevremeno bitcoin za 2000 kn, kako ćeš dokazati da jednostavno nisi izmislio tu transakciju?

P.S. Naravno, i sa 2k kn ulaganja, i sa 60k kn isplate, vjerojatno si premala riba da ikoga zanima kuda plivaš i da se Poreznoj da zezati s tobom.

Što znači ako će imati sreće?

Recimo, osoba ode u poreznu sa točno ovim informacijama i ako treba platiti porez - platit će. Može platiti 12% na cijeli iznos s obzirom da nema nikakve dokaze a ipak se radi o kapitalnoj dobiti, može da ne plati ništa a opet može platiti maksimalni porez. Kazne u ovom slučaju nema jer je osoba došla prijaviti porez - bar ja nisam čuo da je netko platio kaznu zato što je htio platiti porez.

Znači ono, "dobar dan, kupio sam bitcoin 2015. za 2000 kuna ^[1], prodao ga 2018. za 60000 kuna, nemam dokaz da sam kupio, što trebam platiti?"

Koji bi odgovor porezne bio na ovo pitanje?

---

^[1]Oprosti, prihod za kupovinu bitcoina za 2000 kuna ili? Plaća? Nije da je 2000 kuna neka lova.

Ovisno o tome koliko će imati sreće. Da ima dokaze o tome da je kupio bitcoin, i FIFO evidenciju, sve je po zakonu i ne plaća ništa (jer nije prodao više od dvije godine). Međutim budući da nema dokaze, izlaže se opasnosti da mu Porezna odreže maksimalni porez plus kaznu, ako ga otkriju i ako im ne uspije dokazati otkud mu prihod.

Vjerujem da na većinu pitanja neće imati odgovor ili će dati neki uobičajeni citat iz zakona što nema veze s vezom.

---

Koliki porez će platiti netko tko je kupio bitcoin 2015., prodao ga 2018. a nije vodio nikakvu evidenciju?

Prošli tjedan sam bio u prilici sudjelovati u jednoj raspravi između pravnika, poreznih savjetnika i Porezne uprave. Iako je rasprava bila dosta generalna i nije bilo vremena ući dublje u problematiku, dat ću svoju interpretaciju nekih novih informacija i trenutnih događanja.

1. Poreznici su nedvojbeno potvrdili da ih u principu vezano uz kriptovalute ne zanima ništa što se dogodilo prije 2016.

Moj komentar - nije novost, budući da prije 2017. nije niti bilo pravne regulative, ali je dobro imati potvrdu. Budući da sada treba podnijeti prijave za 2018. godinu, s obzirom da se držanje kriptovaluta duže od 2 godine ne oporezuje, realno nije bitna niti 2016. Odnosno, ono što se događa 2016. nije obuhvaćeno ovom prijavom; teoretski Porezna vas može pitati i za događaje iz 2016. Naravno, i dalje je aktualno pitanje FIFO evidencije koju ne znam kako bi se mogla voditi samo za zadnje dvije godine (iako nigdje ne piše direktno da treba duže), niti je propisano koliko unazad treba čuvati FIFO evidenciju. Ne znam kako porezni obveznik može dokazati porijeklo imovine bez kompletne FIFO evidencije + papirologije od samog početka. Za dionice je to lako, imaš certifikat o vlasništvu, obično i dokumentaciju od brokera u stanju na kraju godine itd; za kriptovalute je to bitno teže ili nemoguće. Osobno smatram da na FIFO evidenciji pada trenutni sistem oporezivanja kriptovaluta na isti način kao što se oporezuju dionice, i to se naravno lomi na leđima poreznih obveznika na koje je ta evidencija prebačena (za razliku od dionica gdje evidenciju automatski odrađuju SKDD i ZSE koja elektronski šalje izvještaje Poreznoj).

2. Postavljeno je pitanje koje i ovdje sve zanima, kako Porezna može pratiti kriptovalute. Odgovor je bio ono što smo na u ovoj temi već nekoliko puta prošli. Porezna nema što drugo nego reći da je zakon takav kakav je i svi su dužni prijaviti porez. Ako ga ne prijave, čak i ako im se ne uđe u trag, Porezna ima pristup svim transakcijama na svim računima u HR, ima suradnju s većinom država u svijetu po poreznim pitanjima, a uvijek može tražiti od poreznog obveznika da opravda porijeklo imovine, i ako on to ne može, oporezovati ga po najvišoj stopi poreza (plus kazna za utaju poreza).

Moj komentar - ono što je tu naravno implicitno rečeno, jer Porezna to mora prešutiti, je da više-manje nemaju načina pratiti kriptovalute, osim kroz bankarski sustav.

3. 2020. godine se sprema novi zakon o pranju novca. Ova inicijativa dolazi iz EU (https://www.newsbtc.com/2019/01/09/eu-banking-authority-urges-bitcoin-law-what-it-means-for-btc/), a popratit će je i Hrvatska.

Moj komentar - očekivano. Za porezne obveznike ovo znači prvenstveno više provjera po exchangeovima i kompliciranije procese verifikacije, više leakova i hakiranja korisničkih podataka, te više evidencije i birokracije, ukratko ništa dobro. Tko hoće oprati novce, i dalje će to raditi kupujući i prodajući kriptovalute direktno od drugih korisnika, ili u malim količinama u gotovini. Pravi novci će se i dalje prati preko poreznih oaza, putnih naloga, i fiktivnih faktura. Terorizam će i dalje financirati prvenstveno države, u dolarima. Ako neki exchange propadne zbog pojačane regulative, možda će ga biti lakše tužiti i dobiti dio svog novca natrag, ali vjerojatno neće, a ako i hoće neće biti brzo i uvijek će biti upitnih šansi za uspjeh.

4. U sklopu tog zakona konačno će se definirati "virtualne valute" definicijom koja nije samo negativna (nije zakonito sredstvo plaćanja, nije elektronički novac itd).

Moj komentar - sam pojam "virtualnih valuta" je podmenut od strane bankarskih elita i pokušava izjednačiti kriptovalute s "Monopoly novcem" iz računalnih igara koji "nema stvarnu vrijednost" i zapravo je "pretend money". Taj pokušaj lingvističke sprdnje međutim nužno propada iz dva razloga. Prvo, današnje računalne igre doista imaju svoje valute, i iako se igre događaju u simuliranim svjetovima, njihove valute i ekonomije su itekako stvarne i rastu daleko više od državnih. I drugo, bilo se lako izrugivati kriptovalutama dok im je udio bio malen, međutim sada kad se tu vrte stvarni novci, i kad država pokušava to oporezovati, odjednom nikome više nije bitno što je to "pretend money". Neka se odluče, ako to nije stvaran novac, onda se nema što oporezivati, a ako je to ipak stvaran novac, onda idemo stvari nazvati pravim imenom pa reći da je to novac. Naravno, onda to za sobom povlači i to da se ne može oporezovati kao imovina nego treba prihvatiti da je novac i dati mu status koji npr. ima euro ili dolar.

Uglavnom, čuo sam novu definiciju virtualnih valuta i iako jest napredak u smislu da nije negativna definicija (navedeno je što je, a ne što nije), i dalje je u nju ugrađeno kukavičje jaje gdje se kriptovalute izjednačuje s WoW zlatom. Što to znači? To znači, ukratko, da svima nama daje temelj da kritiziramo zakonodavca da je zahvatio više nego što je trebao. Nema razloga da se oporezuje rudarenje u kriptovalutama, a gold mining u WoW-u ili rudarenje asteroida u EVE online ne. Nema razloga da se oporezuje airdrop, a ekstra milje u Miles & More ne. Naime, EU je još 2012. u svom "Virtual Currency Schemes" izvještaju na koji se svi pozivaju izjednačila WoW, loyalty kartice i kriptovalute.

Imam osjećaj i nadu da se ova definicija, i porezna regulativa u HR, te zakon 2020., još mogu promijeniti.

Stoga pozivam sve da pišu na su_pis (at) porezna-uprava.hr i traže mišljenje na bilo što što vas muči na temu kriptovaluta.

Umjesto da budemo rezignirani oko korumpiranih institucija, eto tematika koja nije o ustašama i fašistima, i na koju možemo utjecati, jer Poreznu u krajnjoj liniji zanimaju situacije u kojima se porezni obveznici nalaze i informacije o tome što im je problem, a što nije. Ako Poreznoj ne damo informaciju o tome s čime smo nezadovoljni, porezne zakone će nam stvarati oni koji imaju glas, tj. EU, bankari, i policija.

Jer ako nastavimo šutjeti, onda ćemo se naći u situaciji gdje ćemo morati paziti koju nam igricu dijete na mobitelu igra, i prijavljivati preko JOPPD obrasca unutar 30 dana koliko je dijete uprihodilo u Pokemonu.

Ako netko smatra da je uzaludno, vara se - Porezna je usvojila npr. konkretno moj prijedlog da se ne oporezuje dobit kod svakog mijenjanja između kriptovaluta, već samo kod mijenjanja kriptovaluta u fiat. Nemojte dozvoliti da kriptovalute u HR reguliraju ljudi koji s njima nemaju iskustva i ne koriste ih.

Konkretno:

• pitajte ih trebate li pratiti i prijavljivati transakcije i zaradu u virtualnim valutama iz računalnih igara
• pitajte ih za koji period treba voditi FIFO evidenciju
• tražite bolje primjere FIFO evidencije, npr. kako napraviti FIFO evidenciju za samo dvije godine
• pitajte ih što je dovoljno dobar dokaz porijekla imovine, pogotovo za digitalne kriptovalute, gdje se kupovina i prodaja odigravaju elektronski; je li CSV export transakcija s mjenjačnice zaista dovoljan dokaz, jer je jedino što se može dobiti u većini slučajeva
• pitajte ih zašto kupovinu i prodaju EUR u mjenjačnici ne treba prijavljivati, a prodaju kriptovaluta treba
• pitajte ih možete li u JOPPD obrascu grupirati istovrsne transakcije u većim vremenskim razmacima, a ne samo na razini dana kao što su dozvolili u svom mišljenju
• objasnite im da je rudarenje kriptovaluta u Hrvatskoj zbog visokih poreza neisplativo, i da Hrvatska prvenstveno zbog toga neće biti svjetski konkurentna u tom području (a polovicu struje proizvedene u državi dobivamo iz obnovljivih izvora energije tj. hidroelektrana i nije nezamislivo da bismo bili interesantna lokacija za mining farme)
• pošaljite svoja iskustva oko svih nejasnoća, i tražite bolja objašnjenja

Ako ikome treba više podataka o proceduri upita Poreznoj, slobodno neka mi se javi privatno, a možete pročitati moj trenutni upit Poreznoj koji sam slao 1.6.2018. i na koji još uvijek čekam odgovor: http://domchi.cc/porez/Upit%20Poreznoj%20-%20kriptovalute%202018.pdf

Ma super je što se povela rasprava, no mislim da je to više rasprava za svađaonicu, a ne za porez

Jao kako se opet povela rasprava... Naravno da postoje ljudi koji smatraju da poreze treba plaćati i oni koji smatraju da ih ne treba plaćati. Svakome je ostavljeno na izbor hoće li prijaviti i platiti porez ili neće. Ako neće, a uhvate ga, snosit će posljedice (upozorenje ili kazna i svejedno plaćanje poreza). Ono gdje možemo raspravljati je visina poreza u Hrvatskoj, ali tu opet sve ostaje na raspravi jer utjecaja na to nemamo. Zato se ja povlačim iz ove rasprave jer stvarno nema smisla raspravljati o tome treba li plaćati porez i je li porez prevelik ili nije. Ako bude nekih konkretnih pitanja na koja znam odgovor, naravno da ću se javiti. Ali stvarno ne mislim raspravljati o stvarima na koje nemam utjecaj...

  
Sorry, skuzio sam, ali sam bio prelijen sve napisati 
Al priznajem da do ovog posta nisam znao da te 2 godine vrijede samo ako direkt u kune mjenjas.
Thnx.


Btw. kad smo kod toga, cuo sam da sad ima tih "Bitcoin shopova" ili kako vec.
DO 1000€ dobis na ruke bez da trebas dati ikakve podatke.

Kak oni placaju?
Glume mjenjacnicu za nesto sto nije novac?
Ne placaju?
Koriste rupu u zakonu dok se ne "zakrpa", pa ce tik prije toga prestati sa radom?

Anyone? xD

Ja sam mislio da je nakon toliko napisanih stranica objašnjeno koliki je porez.

Poreza nema ako kriptovalutu koju si kupio držiš najmanje 2 godine i potom zamijeniš u kune
ili neku drugu novčanu valutu u suprotnom je porez 12% posto na zaradu.

Najjednostavniji primjer bi bio npr. ako kupiš 1 BTC  za 1000€ i u razdoblju kraćem od 2 godine prodaš 1 BTC za npr. 3000 €.
Zarada je 2000€ od tih 2000€ bi trebao platiti 12% poreza znači to bi iznosilo 240€.

Najbolje da pročitaš ono što  su korisnici ranije objavili  (poveznice na poreznu) i svoja iskustva koja su imali.
Posavjetuj se sa poreznim savjetnikom ili službenikom u poreznoj koji je zadužen za tebe.

Za ovo drugo (poreze, zakone i društveno uređenje) bi se dalo pisati stranice i stranice, ali ovo nije tema za to.
Inače ako želiš može se otvoriti nova tema na forumu za tu diskusiju
Sad bi baš Danijelu odgovorio jer je djelomično u pravu, ali opet nije pa ću se rađe  suzdržati! 

Rekao bih da ste obojica (barem dijelom) u pravu, sve ovisi sa koje strane se gleda na sve.
Mogli bi vas citati, vjerojatno, bar jos 20ak stranica kako raspravljate, ali ne znam da li ima smisla   

Ajmo radije (sa)znati koliko % trebaju platiti oni koji zele, a dalje ce svatko za sebe

A slušaj, neću se sad raspravljati s tobom, imaš pravo misliti što želiš
No, ne možeš uspoređivati kruške i jabuke.
Nije isto plaćati školske udžbenike i prijevoz do škole ili plaćati školarinu od recimo 50- 100 000 $ godišnje kao u Americi.
Nije isto plaćati dodatak na cijenu lijekova i čekati par mjeseci na neke besplatne pretrage ili plaćati 100 000 $ za operacije ili 10 000 $ za pretrage koje su kod nas besplatne.
Što se tiče onoga što političari rade i svih nepotrebnih troškova, u ukupnoj masi proračuna to je još uvijek vrlo mali iznos a glavnina proračuna ipak ide na mirovine, troškove zdravstva, plaće i socijalne pomoći.
Svatko će o ovome imati svoje mišljenje, ali slika nikad nije ni potpuno crna ni potpuno bijela, kao što bi neki htjeli prikazati.
Društvena pravila su potrebna da bi se održala civilizacija i pružila zaštita slabijim članovima zajednice.
Pravila i zakoni su produkt društvenog konsenzusa a alternativa je zakon džungle u kojem opstaju jači a slabiji su osuđeni na propast.
demokracija nije idealna ali s obzirom na alternative biram demokraciju
Toliko od mene što se tiče ove rasprave.